Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ponovo je odbio usvojiti Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, propis koji je godinama najavljivan kao jedan od ključnih koraka ka uređenju tržišta rada u Federaciji BiH. Uprkos podršci dijela struke i poslodavaca, zakon nije dobio potrebnu većinu glasova.
Za usvajanje zakonskog rješenja glasalo je 45 zastupnika, 19 ih je bilo protiv, dok je 17 ostalo suzdržano. Takav ishod znači da Federacija BiH ostaje bez reforme koja je, prema ocjenama ekonomskih analitičara, trebala donijeti jasniju sliku stvarnog stanja na tržištu rada i promijeniti način funkcionisanja evidencije nezaposlenih.
Pad zakona dodatno je otvorio pitanje političke odgovornosti, ali i pokazao koliko su odnosi unutar parlamentarne većine i opozicije opterećeni političkim nadmudrivanjima.
Različite političke pozicije
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da dio zastupnika nije podržao zakon iako je isti tekst ranije dobio podršku na sjednici Vlade Federacije BiH. Upravo takav rasplet otvorio je sumnje da su u pozadini glasanja političke kalkulacije i dodatni zahtjevi među strankama.
I unutar opozicionog bloka stavovi su bili podijeljeni. Dok su zastupnici Demokratske fronte podržali zakon smatrajući ga nužnim korakom ka reformi sistema zapošljavanja, zastupnici SDA i Stranke za BiH glasali su protiv.
Ovakav rasplet iznenadio je dio ekonomskih analitičara jer bi pojedine promjene iz zakona, posebno one koje se odnose na evidenciju nezaposlenih, mogle značajno rasteretiti kantonalne zavode za zapošljavanje i omogućiti efikasnije usmjeravanje sredstava prema osobama koje zaista traže posao.
Sistem pun nelogičnosti
Federacija BiH već godinama se suočava sa paradoksalnom situacijom: na evidencijama zavoda za zapošljavanje nalazi se više od 250.000 osoba, dok poslodavci istovremeno upozoravaju na ozbiljan nedostatak radne snage.
Jedan od razloga za takvo stanje je činjenica da se značajan broj osoba na biroima vodi prvenstveno zbog zdravstvenog osiguranja, iako u praksi ne traže aktivno zaposlenje. Dio njih radi neprijavljeno u zemlji, dok su neki već zaposleni u inostranstvu.
Predloženi zakon pokušavao je napraviti jasniju razliku između onih koji aktivno traže posao i onih koji se u evidenciji nalaze iz drugih razloga. Time bi, prema planu, zavodi za zapošljavanje mogli više resursa usmjeriti na programe zapošljavanja i podršku stvarnim tražiocima posla.
Jedna od predloženih mjera bila je i mogućnost brisanja sa evidencije za osobe koje bez opravdanja odbiju ponuđeni posao ili koje inspekcija zatekne u radu na crno.
Sporna pitanja zdravstvenog osiguranja
Najveće primjedbe na zakon odnosile su se na pitanje zdravstvenog osiguranja. Dio zastupnika smatra da se suštinski problem neće riješiti dok se administriranje zdravstvenog osiguranja potpuno ne izmjesti iz sistema zavoda za zapošljavanje.
U raspravi je naglašeno da bi takva promjena zahtijevala izmjene više zakona koji regulišu zdravstveni sistem i doprinose, što je znatno složeniji proces od donošenja jednog zakona o zapošljavanju.
Predstavnici predlagača zakona poručili su da je riječ o prelaznom rješenju koje bi omogućilo prvi korak ka uređenju evidencija i realnijem prikazu stanja na tržištu rada.
Poslodavci upozoravaju na posljedice
Udruženje poslodavaca Federacije BiH više puta je apelovalo na zastupnike da podrže zakon, upozoravajući da bez reforme tržišta rada domaća ekonomija ostaje zarobljena u sistemu koji podstiče rad na crno i otežava legalno zapošljavanje.
Poslodavci ističu da je nedostatak radne snage već postao ozbiljan problem u brojnim sektorima, od građevinarstva i turizma do industrije i uslužnih djelatnosti.
Upozoravaju i da neuređen sistem evidencije nezaposlenih otežava planiranje ekonomskih politika i slabi konkurentnost Federacije BiH u privlačenju investicija.
Reformu je teško izbjeći
Iako zakon ponovo nije prošao parlamentarnu proceduru, stručnjaci smatraju da pitanje reforme tržišta rada neće nestati sa političke agende. Demografski pad, odlazak radne snage u zemlje Evropske unije i pritisak na penzioni sistem već sada stvaraju ozbiljne ekonomske izazove.
U takvim okolnostima, svako odgađanje reformskih poteza samo produbljuje postojeće probleme.
Zbog toga se nakon posljednjeg glasanja sve češće postavlja pitanje koliko Federacija BiH može sebi priuštiti luksuz političkih blokada u oblasti koja direktno utiče na ekonomsku stabilnost i budućnost tržišta rada.
