Dok se u zgradi Parlamenta Federacije BiH priprema još jedna burna sjednica, Zenica ulazi u možda najdramatičniju sedmicu od gašenja nekadašnjih industrijskih giganata.
Pred zastupnicima će se u ponedjeljak naći prijedlog zakona kojim Vlada Federacije pokušava preuzeti kontrolu nad Novom Željezarom Zenica i spriječiti scenario koji radnici već nazivaju “kontrolisanim gašenjem fabrike”.
Iako vlast cijeli proces predstavlja kao spas za proizvodnju i radna mjesta, opozicija upozorava da je riječ o zakašnjeloj intervenciji iza koje se krije niz političkih i poslovnih propusta. Atmosfera pred sjednicu sve više liči na pokušaj gašenja požara koji je, prema tvrdnjama dijela parlamentaraca, mjesecima ignorisan.
Nova Željezara Zenica danas je simbol mnogo šire krize u Federaciji BiH – sukoba između politike, kapitala i sudbine radnika koji iz godine u godinu ostaju posljednji u lancu odlučivanja. Nakon što je pogone preuzeo biznismen Gordan Pavlović, situacija je krenula prema potpunom haosu. Ubrzo su uslijedili zahtjevi za stečaj, dok su iz kruga fabrike počeli izlaziti kamioni natovareni vrijednom opremom i materijalom.
U političkim kuloarima sada se otvoreno postavlja pitanje da li je država od početka znala šta se sprema. Upravo zbog toga sjednica Parlamenta neće biti samo rasprava o jednom zakonu, nego i svojevrsno političko suđenje potezima federalne vlasti.
Iz SDA poručuju da je Vlada reagovala tek kada je postalo jasno da bi kolaps Željezare mogao izazvati ozbiljne socijalne posljedice. Zastupnici ove stranke smatraju da hitna procedura ne predstavlja dugoročno rješenje, već pokušaj da se privremeno smiri javnost i izbjegne politička šteta.
Slične kritike dolaze i iz opozicionih redova, gdje pojedini zastupnici tvrde da su mjesecima upozoravali na razvoj događaja u Zenici. Posebno se problematizira odnos federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije prema cijelom procesu prodaje i kasnijeg upravljanja fabrikom.
U centru političke rasprave našao se i resorni ministar Vedran Lakić, kojem dio parlamentaraca zamjera da nije pravovremeno reagovao uprkos informacijama o pregovorima sa novim vlasnikom. Dodatnu sumnju izazvale su tvrdnje da su predstavnici nove uprave i prije formalnog preuzimanja pogona imali kontakte sa federalnim institucijama.
Dok političari međusobno razmjenjuju optužbe, radnici Željezare čekaju odgovor na mnogo jednostavnija pitanja – hoće li imati posao, plate i uplaćene doprinose. Upravo zbog toga je grupa rukovodilaca proizvodnih pogona zatražila od Vlade konkretne garancije o budućnosti fabrike i planu restrukturiranja.
Njihova zabrinutost nije bez razloga. Federacija BiH iza sebe već ima niz neuspjelih intervencija u posrnulim industrijskim preduzećima. Primjeri Krivaje, Rudnika Zenica i drugih nekadašnjih giganata ostavili su duboko nepovjerenje prema obećanjima vlasti da država može uspješno vratiti proizvodnju na noge.
Zbog toga će ponedjeljak biti mnogo više od običnog parlamentarnog dana. Ukoliko zakon bude usvojen, Vlada Federacije preuzet će ogromnu odgovornost za sudbinu jedne od najvažnijih industrijskih kompanija u zemlji. Ako plan propadne, političke posljedice mogle bi biti ozbiljne, posebno u trenutku kada građani sve manje vjeruju da vlast uopće ima strategiju za spas domaće industrije.
Zenica je nekada bila grad čelika i simbol ekonomske snage Bosne i Hercegovine. Danas je postala ogledalo tranzicijskih promašaja, netransparentnih privatizacija i političkih eksperimenata koji godinama završavaju preko leđa radnika.
Zato će odluka Parlamenta imati mnogo šire značenje od sudbine jedne fabrike. Ona će pokazati da li Federacija BiH još uvijek ima kapacitet da zaštiti vlastitu industriju – ili je Željezara Zenica samo još jedan u nizu velikih sistema koji će nestati uz politička obećanja i kratkotrajne mjere spašavanja.
