Akne, žgaravica, mentalna magla ili stalni umor - sve to mogu biti znaci da imate previše zasićenih masti u ishrani. Iako većina ljudi ne broji koliko ih jede, zasićene masti su svuda oko nas, od putera na hljebu do sira na pizzi.
Prekomjerni unos zasićenih masti može utjecati na probavu, energiju, raspoloženje i zdravlje kože. Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), čak dvije trećine ljudi konzumira više od preporučene količine. Registrirana dijetetičarka Taiyyibah Moughal objašnjava razliku: nezasićene masti, koje se nalaze u maslinovom ulju i ulju avokada, ostaju tekuće na sobnoj temperaturi, dok su zasićene masti, poput maslaca i kokosovog ulja, čvrste i štetne u velikim količinama.
Iako tijelo neće odmah oglasiti alarm, postoje znakovi koji mogu ukazivati na problem.
1. Umor i letargija nakon obroka
Ako vam se nakon obilnog obroka poput hamburgera i pomfrita javlja želja za spavanjem, to bi moglo biti zbog zasićenih masti. Prema riječima dijetetičarke Avery Zenker, ovi obroci usporavaju probavu i mogu vas učiniti težim i pospanim.
Istraživanja pokazuju da visok unos zasićenih masti može dovesti do prekomjerne pospanosti tokom dana. Ali dobra vijest je da se energija vraća kada se masno crveno meso zamijeni ribom, a rafinirane žitarice cjelovitim žitaricama.
2. Teškoće s koncentracijom i pamćenjem
Ako vam se čini da ste zaboravniji nego inače ili vam je teško da se fokusirate, kriva bi mogla biti ishrana. Studije su pokazale da ishrana bogata zasićenim mastima može privremeno smanjiti pažnju i usporiti reakcije. Dugoročno gledano, može čak i negativno uticati na pamćenje.
S druge strane, prehrambeni obrasci koji uključuju manje zasićenih masti, poput MIND dijete, povezani su s boljim pamćenjem i mentalnim funkcijama nakon samo tri mjeseca.
3. Nadutost, žgaravica i problemi s probavom
Ako često imate nadutost, gasove ili žgaravicu, moguće je da konzumirate previše zasićenih masti. Prema riječima registrovane dijetetičarke Sheri Gaw, masti mogu usporiti probavu i opustiti mišić koji zatvara želudac, što povećava mogućnost vraćanja kiseline u jednjak.
Osim toga, masna hrana često uzrokuje osjećaj težine ili čak mučninu. Smanjenje unosa pržene hrane, masnog mesa i kremastih deserta može ublažiti ove simptome.
4. Akne i upala kože
Prehrana bogata zasićenim mastima može izazvati upalu u tijelu, uključujući i kožu. Nutricionistica Avery Zenker ističe da ove masti povećavaju proizvodnju sebuma i mogu začepiti pore.
Studije su potvrdile da ljudi koji jedu više zasićenih masti imaju veću vjerovatnoću da imaju problema s aknama. S druge strane, ishrana bogata lisnatim povrćem, orašastim plodovima i ribom može imati protivupalni učinak i poboljšati stanje kože.
5. Anksioznost i promjene raspoloženja
Ishrana ima veliki uticaj na mentalno zdravlje. Studije pokazuju da ishrana sa manje zasićenih masti, a više zdravih masti, poput omega-3, može pomoći u ublažavanju anksioznosti i depresije.
Nutricionistica Gaw savjetuje prelazak na mediteransku prehranu, koja je bogata ribom, maslinovim uljem i povrćem. Takva prehrana pozitivno utječe na mozak i emocionalno stanje.
Šta možeš učiniti?
Zasićene masti se nalaze u mnogim namirnicama koje konzumiramo svaki dan, kao što su puter, sir, crveno meso i prerađena hrana. Povremeno uživanje u njima nije problem, ali njihova redovna konzumacija može biti štetna za vaše zdravlje na duge staze.
Za bolju ravnotežu, pokušajte:
Zamijenite puter maslinovim uljem
Jedite crveno meso rjeđe, a ribu češće
Obogatite obroke povrćem, voćem i cjelovitim žitaricama
Uključite orašaste plodove i sjemenke u svoju prehranu
Male promjene u ishrani mogu napraviti velike razlike u nivou energije, probavi, koži i raspoloženju.
