Ljetno računanje vremena počinje noćas, u nedjelju, 29. marta tako što časovnike pomjeramo za jedan sat unaprijed, sa dva na tri.
Naizgled sitna promjena na satu predstavlja ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomjeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje, je pojasnio dr Hrnčić, neurofiziolog i stručnjak za poremećaje spavanja.
Uticaj i na psihu i na fizičko stanje
- Promjene vremenskih prilika, posebno dugotrajne padavine, u kombinaciji sa pomjeranjem sata, mogu da utiču i na psihu i na fizičko stanje. Često se javljaju promjene raspoloženja i osjećaj blagog pada energije - objašnjava dr Hrnčić.
MaxBet nudi bonus dobrodošlice! Registruj se Sam čin pomjeranja sata često ne djeluje dramatično, ali posljedice postaju vidljive već na početku radne nedjelje.
- U nedjelju nećemo toliko osjetiti, jer ćemo se probuditi u skladu sa svojim biološkim satom, ali već sutradan dolazi do sudara biološkog i društvenog ritma. U ponedjeljak ćemo morati da se probudimo u skladu sa svojim društvenim satom… i shvatićemo da smo ukrali jedan sat od spavanja i noći, i dodali ga danu - napominje neurofiziolog.
Posljedice su, kako ističe, primjetne kod većine ljudi.
- To je dan u kome ćemo imati najviše posljedica – bićemo umorniji, pospaniji i imaćemo manje energije – kaže on.
Ko najteže podnosi promjenu
Iako je riječ o pomjeranju od samo jednog sata, naglašava on, efekat na organizam nije zanemarljiv, jer pomjeramo cijeo biološki ritam.
Najosjetljivije grupe su ljudi sa određenim navikama i zdravstvenim stanjima.
- Najteže će podnijeti osobe koje spadaju u takozvani kasno večernji hronotip – „sove“, kojima je i inače teško da ustaju rano - dodaje Hrnčić.
Posebno su izloženi i adolescenti, ali i hronični bolesnici.
- Adolescenti imaju pomjerenu fazu spavanja i sada će morati još ranije da ustaju. Hronični bolesnici imaju smanjen adaptacioni kapacitet – pojašnjava.
Dodatno, problemi su izraženiji kod onih koji rade u smjenama.
- Ljudi koji često mijenjaju smjene imaju najveće probleme sa cirkadijalnim ritmom – istakao je Hrnčić.
Kako se adaptirati
Iako je adaptacija relativno kratka, nagla promjena može da bude izazov.
- Promjena će trajati najviše do sedam dana, ali je problem što se desi naglo - kaže Hrnčić.
Zato se preporučuje postepena priprema.
- Možemo da ublažimo prelazak ako par dana ranije počnemo da pomjeramo vrijeme spavanja u manjim intervalima – naglašava on.
Posebno je važno izbjegavati navike koje dodatno remete san.
- Ljudi često posegnu za većom količinom kafe ili odspavaju popodne, umjesto 20 minuta, sat ili dva i time dodatno pomjere uspavljivanje uveče, što nije cilj – upozorava Hrnčić.
Ključnu ulogu ima i svjetlost.
- Naš organizam ne mjeri vrijeme časovnikom, nego svjetlošću. Važno je da tokom dana budemo izloženi svjetlosti, a uveče da stvorimo mrak – ta smena „navija“ naš biološki sat - objašnjava doktor.
Proljetni umor ili zdravstveni problemi
Period promjene sata često se poklapa sa takozvanim proljećnim umorom, što može da zbuni mnoge.
- Proljetni umor može da traje dvije do tri nedjelje, do maksimalno mjesec dana.
S druge strane, efekti pomjeranja sata su kratkotrajni. Ako tegobe traju duže, potrebno je potražiti uzrok.
- Ako simptomi perzistiraju, to više nije ni proljećni umor ni pomjeranje sata – treba tražiti uzrok, bilo da je u pitanju poremećaj spavanja ili nešto drugo, poput anemije – objašnjava doktor.
U pokušaju da ublaže tegobe, mnogi se okreću suplementima.
Najčešće se uzima melatonin, koji je postao veoma popularan - kaže dr . Međutim, upozorava, to nije rješenje za sve.
Ako nemate jasne indikacije, on neće imati efekat“, a čest problem je i nepravilna upotreba. Ljudi griješe sa doziranjem i vremenom uzimanja, a istovremeno zanemaruju osnovne navike za kvalitetan san. Ne treba ga uzimati bez konsultacije sa ljekarom, posebno ako se koriste drugi lijekovi – upozorava doktor.
Da li prirodno ljetno ili zimsko vrijeme
Konačno, pitanje koje se često postavlja jeste – da li je ovaj sistem u skladu sa našim biološkim ritmom.
- Smatramo da je zimsko računanje vremena prirodnije za naš organizam - navodi Hrnčić.
Problem ljetnjeg vremena je, kako objašnjava, u jutarnjem mraku.
- Često se budimo prije izlaska sunca, što nije u skladu sa biološkim ritmom. Zato se savjetuje postepeno prilagođavanje. Treba leći kao i obično, ali se polako prilagođavati novom ritmu - savjetuje dr.
Pomjeranje sata, iako djeluje kao mala promjena, za organizam predstavlja ozbiljan test. Dobra vijest je da se većina ljudi prilagodi u roku od nekoliko dana – uz malo pažnje, svjetlosti i dobrih navika sna.
