ZADUŽENJE KAO IZLAZ?

Penzije rastu, budžet stenje: Da li Federacija ulazi u zonu fiskalnog rizika?

Penzioneri penzije 690x480

Povećanja donijela olakšanje penzionerima, ali otvorila ozbiljna pitanja o dugoročnoj održivosti sistema i rastućem budžetskom pritisku

Vlasti u Federacija Bosne i Hercegovine ove godine povukle su potez koji su penzioneri dugo čekali – značajno povećanje penzija. Međutim, iza socijalno popularne odluke krije se sve ozbiljniji fiskalni problem: sistem koji sve više zavisi od budžetskih injekcija, a sve manje od vlastitih prihoda.

Već sada je jasno da će ova reforma Federaciju koštati više od pola milijarde konvertibilnih maraka godišnje, što otvara pitanje – koliko dugo ovakav model može izdržati?

Prihodi padaju, obaveze rastu

Podaci za prva tri mjeseca ove godine pokazuju zabrinjavajući trend. Prihodi od doprinosa za penziono osiguranje iznosili su oko 786,9 miliona KM, što je za više od 50 miliona manje nego u istom periodu prošle godine.

Pad prihoda dolazi u trenutku kada rashodi eksplodiraju. Samo za isplatu penzija u prva tri mjeseca izdvojeno je oko 1,05 milijardi KM, odnosno prosječno 350 miliona KM mjesečno.

Razlika je očigledna – sistem već sada generira ogroman jaz između prihoda i rashoda.

Manje zaposlenih, manje doprinosa

Jedan od razloga slabijeg priliva sredstava jeste i pad broja zaposlenih. Krajem marta ove godine u Federaciji je bilo 541.829 zaposlenih, što je manje u odnosu na prethodnu godinu, ali još značajnije u odnosu na kraj 2024. godine, kada ih je bilo više od 551 hiljade.

Drugim riječima, baza iz koje se finansira penzioni sistem se smanjuje – i to u trenutku kada su izdaci rekordni.

Smanjeni doprinosi – pogrešan tajming?

Dodatni udar na prihode došao je kroz odluku vlasti da smanje stopu doprinosa sa 41,5 na 36 posto. Mjera je imala za cilj rasterećenje privrede i poticanje zapošljavanja, ali efekti su, barem zasad, izostali.

Umjesto novog zapošljavanja i rasta plata, mnogi poslodavci su ovu promjenu iskoristili za smanjenje troškova, što je dodatno oslabilo prihode penzionog sistema.

Zbog toga je planirano dodatno smanjenje doprinosa već odgođeno, što jasno pokazuje da fiskalni prostor za takve eksperimente praktično ne postoji.

S druge strane, penzije su od početka godine povećane za više od 11 posto, a od jula se očekuje dodatni rast, čime bi ukupno povećanje u 2026. godini moglo dostići oko 17 posto.

Za penzionere to znači konačno olakšanje nakon godina stagnacije, ali za budžet – dodatni pritisak koji se već sada mjeri desetinama miliona KM mjesečno.

Trenutna računica je neumoljiva:

  • oko 350 miliona KM mjesečno potrebno za penzije

  • oko 260 miliona KM dolazi iz doprinosa

  • oko 90 miliona KM pokriva budžet

Ovakav model znači da sistem više ne funkcioniše samostalno, već uz stalnu finansijsku pomoć države.

Upozorenja stižu izvana

Na rizike ovakve politike upozorila je i S&P Global Ratings, koja je zadržala kreditni rejting Federacije na nivou “B+/B”, ali je izglede pogoršala sa stabilnih na negativne.

U njihovoj procjeni jasno se navodi da bi povećanje penzija moglo dodatno produbiti budžetski deficit u periodu od 2026. do 2028. godine, te otežati fiskalnu konsolidaciju.

Drugim riječima – Federacija ulazi u zonu povećanog rizika.

Zaduženje kao izlaz?

Kako bi pokrila rastuće potrebe, vlast već razmatra nova zaduženja, uključujući emisiju obveznica na međunarodnom tržištu u vrijednosti od oko 1,6 milijardi KM.

Istovremeno, usvojen je i novi zakon o fiskalizaciji transakcija, od kojeg se očekuje suzbijanje sive ekonomije i povećanje javnih prihoda. No, efekti tih mjera tek trebaju biti vidljivi.

Između socijalne pravde i fiskalne realnosti

Problem s kojim se Federacija suočava nije jednostavan. Povećanje penzija i smanjenje opterećenja na rad su mjere koje imaju i ekonomsku i socijalnu logiku. Međutim, njihova kombinacija, bez adekvatnog rasta prihoda, dovela je do ozbiljnog disbalansa.

Penzioni sistem u Federacija Bosne i Hercegovine sada se nalazi na prekretnici: ili će se pronaći novi izvori prihoda i stabilizirati finansije, ili će se budžetski pritisak pretvoriti u dugoročan problem koji će tražiti bolne rezove.

Za sada, jedno je sigurno – penzije rastu, ali cijena tog rasta tek dolazi na naplatu.


Znate više o temi ili prijavi grešku