Mađarski premijer upozorava da bi kašnjenja za balkanske zemlje mogla naštetiti kredibilitetu Evropske unije, dok se u Briselu intenzivira debata o proširenju i Ukrajini...
Debata o budućnosti proširenja Evropske unije dobila je novi politički podsticaj nakon izjava mađarskog premijera Petera Magyara, koji je naglasio da Unija treba dati prioritet Zapadnom Balkanu u odnosu na Ukrajinu. Njegovi komentari dolaze u vrijeme kada Berlin pokušava preoblikovati strateški pristup EU prema Kijevu i Balkanu, nakon nedavnog prijedloga njemačkog kancelara Friedricha Merza za poseban partnerski okvir koji bi uključivao Ukrajinu i zemlje u regiji.
U intervjuu za austrijsku novinsku agenciju APA u Beču, Peter Magyar je rekao da unutar Evropske unije ne mogu postojati različiti kriteriji niti proces pristupanja "u dvije brzine". Prema njegovim riječima, sve zemlje kandidatkinje moraju proći kroz iste institucionalne procedure i ispuniti iste zahtjeve. Dodao je da ovaj stav odražava širu zabrinutost koju dijele i neke druge države članice EU.
Mađarski premijer je naglasio da su zemlje Zapadnog Balkana godinama usklađivale svoje zakonodavstvo i politike s pravnom stečevinom Evropske unije, preuzimajući značajne političke i ekonomske obaveze u tom procesu. Upozorio je da Evropska unija rizikuje gubitak kredibiliteta u regiji ako nastavi odgađati evropsku perspektivu balkanskih zemalja, dok politički otvara vrata novim kandidatima.
Madžarove izjave dio su šire evropske debate o tome kako uravnotežiti geopolitičku podršku Ukrajini s održavanjem koherentnosti politike proširenja EU. Vlada Friedricha Merza nastojala je povezati sigurnost Ukrajine s novim okvirom saradnje koji bi uključivao i Zapadni Balkan. Budimpešta, međutim, insistira na tome da EU ne može ignorirati obaveze preuzete prema zemljama koje su godinama u procesu pristupanja.
Govoreći o mogućnosti članstva Ukrajine, Peter Magyar je bio oprezan u pogledu vremenskog okvira, procjenjujući da čak i pod najpovoljnijim uslovima proces ne bi mogao biti završen najmanje još jednu deceniju. Dodao je i da će, ako Ukrajina u budućnosti ispuni potrebne kriterije, Mađarska organizovati referendum o svom članstvu u EU, podvlačeći važnost političke i društvene legitimnosti u takvoj odluci.
Mađarski premijer je također povezao debatu o proširenju s migracijskom politikom Evropske unije, ponovivši podršku Budimpešte jačanju zaštite vanjskih granica EU. Oslanjajući se na novi pakt unije o migracijama i azilu, izrazio je protivljenje Mađarske obaveznim mehanizmima za raspodjelu tražilaca azila, tvrdeći da bi se Evropska unija trebala više fokusirati na borbu protiv ilegalnih migracija.
Uprkos političkim razlikama na mađarskoj domaćoj sceni, stavovi koje je iznio Peter Magyar o proširenju, Ukrajini i migracijama pokazuju znatne sličnosti s dugoročnim pristupom Budimpešte pod Viktorom Orbánom, posebno u pogledu prioriteta datog Zapadnom Balkanu i stroge zaštite vanjskih granica Evropske unije.
Izjave Petera Magyara odražavaju različite pristupe koji se pojavljuju unutar Evropske unije u vezi s budućnošću proširenja i geopolitičkim prioritetima bloka. Istovremeno, one naglašavaju strateški značaj koji neke države članice i dalje pridaju Zapadnom Balkanu, u vrijeme kada se EU bori da uravnoteži obaveze prema regiji s dugoročnom podrškom Ukrajini.
