Zaduživanje samo po sebi nije problem, kako kaže Peštek, ako se vodi odgovorno i ako služi razvoju...
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je jučer na sjednici izvještaje o izvršenju budžeta Federacije BiH od 1. januara do 31. decembra 2023. i 2024. godine.
Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Enes Peštek u saopćenju navodi da 'iako u prvom 'tajnom' krugu glasanja Izvještaj nije dobio potrebnu većinu, na drugom krugu glasanja, na pojedinačnom javnom izjašnjavanju neki od delegata vladajuće Trojke i HDZ-a, naprasno su promijenili mišljenje i u konačnici Izvještaj je usvojen'.
Želim istaći da je zabrinjavajući rast unutrašnjeg duga Federacije BiH koji je samo u posljednjoj godini skočio za više od 27%, dok se vanjski dug i dalje dominantno veže za promjenjive kamatne stope i strane valute – navodi Peštek.
Zaduživanje samo po sebi nije problem, kako kaže Peštek, ako se vodi odgovorno i ako služi razvoju.
Nažalost, kod nas se dug sve više koristi za 'krpanje rupa' u budžetu i bez stvarnog ekonomskog efekta. Potrebno je pratiti fiskalnu održivost zaduživanja unutar zemlje i potencijalni pritisak na domaće tržište kapitala. Ukoliko raste potražnja za kreditima u zemlji može dovesti do porasta kamatnih stopa i nepovoljnijih uslova uzimanja kredita za građane – dodaje Peštek.
Isitče da 'dok nas kroz Informaciju o unutrašnjem i vanjskom dugu pokušavaju uvjeriti da je stanje zadovoljavajuće i 'pod kontrolom' jer je dug na nivou 20,5 posto BDP-a, iza suhoparnih brojki krije se ozbiljan problem zaduživanja bez strateškog promišljanja i bez istinskog plana'.
Prema dostavljenoj informaciji ukupni dug porastao je za više od 4% u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je unutrašnji dug skočio za čak 27%. Preko 91% unutrašnjeg duga čine tržišne obveznice, koje će dospijevati u narednih 15 godina i direktno opterećivati buduće generacije. Također, previše se oslanjamo na kredite s promjenjivim kamatama, vezane za EURIBOR i slične referentne stope. Šta će se desiti ako kamate, koje su već u porastu, nastave rasti? Hoće li građani kroz poreze plaćati kamate veće od ulaganja u zdravstvo ili obrazovanje? – pita Peštek.
Ne smijemo zaboraviti ni valutni rizik.
Vanjski dug je dominantno u eurima i dolarima. A mi nemamo nikakve zaštitne instrumente da ublažimo mogući pad kursa KM prema tim valutama. Posebno želim istaći problem krajnjih korisnika (opštine i kantoni u Federaciji BiH), koji ne izvršavaju svoje obaveze na vrijeme. Ova informacija jasno navodi da opštine, kantoni i javna preduzeća kasne sa servisiranjem duga. Kada oni zakažu, to pada na teret federalnog budžeta i svih građana – govori Peštek.
Vlada u dostavljenoj informaciji navodi kako imamo „Maastrichtski nivo duga“. Istina, to jeste kriterij, ali taj kriterij nije napravljen za ekonomski slabije zemlje poput naše. Mi nemamo u dovoljnoj mjeri razvijenu industriju, nemamo fiskalni prostor, a svakodnevno nas napuštaju radno sposobni ljudi. Zato taj procenat za nas znači mnogo više nego za Njemačku ili Austriju – dodaje.
Ističe da su ključne primjedbe vanjskog i unutrašnjeg duga Federacije BiH:
- Rast ukupnog duga
Ukupan dug Federacije BiH dostigao je 6,87 milijardi KM, što je 20,51% BDP-a. Iako ovo zadovoljava Maastricht kriterij, zabrinjava trend rasta, posebno unutrašnjeg duga koji se povećao za 27,45% u odnosu na prethodnu godinu.
- Preveliko oslanjanje na tržišne obveznice
- Više od 91% unutrašnjeg duga čine dugoročne tržišne obveznice. Time Vlada stavlja značajan teret otplate na buduće budžete, bez jasno prikazanog plana za razvoj prihoda koji bi taj teret lakše podnio.
- Opasnosti valutne i kamatne izloženosti
Veći dio vanjskog duga denominiran je u eurima (78,75%) i dolarima (17,54%), što nosi valutni rizik, posebno u slučaju promjene kursa KM prema EUR ili USD.
Osim toga, mnogi krediti imaju promjenjive kamatne stope, što znači da bi porast EURIBOR-a značajno povećao izdatke za kamate.
- Previše garancija, premalo kontrole
Garancijski potencijal Fonda je 506 miliona KM, a izdane garancije još nisu u punom obimu aktivirane. U slučaju da preduzeća ne budu servisirala obaveze, budžet FBiH bi morao preuzeti dugove, čime se povećava fiskalni rizik.
- Neujednačen razvoj kantona i općina
Primjetno je da pojedini kantoni (Sarajevski, Hercegovačko-neretvanski) nose ogroman teret zaduženja u poređenju s drugima, što dugoročno može izazvati fiskalnu nestabilnost u tim regijama.
- Kašnjenje u izmirivanju obaveza krajnjih korisnika
Iz dokumenta je vidljivo da krajnji korisnici (općine, javna preduzeća) često kasne s plaćanjem dospjelih obaveza prema Federaciji. Time se povećava rizik da će Federacija morati direktno pokrivati njihove dugove. Ovakvim načinom i pristupom može biti ugrožena likvidnost jedinstvenog računa trezora FBiH što će zahtjevati dodatna zaduživanja.
Ovo pitanje nije političko, već odgvornost i obaveza svih nas za stabilniji, sigurniji i bolji život svih građana Federacije BiH – zaključio je Peštek.
