Hrvatski zastupnik EP-a Tonino Picula ocijenio je da Bosni i Hercegovini, s problemima koje ima sama sa sobom, nije potrebna Evropska unija jer bi to samo stvorilo nove poteškoće u donošenju odluka koje su važne za nju, ali i za Uniju.
Prije tačno dvije godine, Evropsko vijeće je uslovno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, ali od tada ta zemlja nije ostvarila nikakav napredak. Picula, koji je i član Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) i poznat je po tome što je dobar poznavalac situacije u BiH, u intervjuu za sarajevski "Dnevni avaz" u subotu je rekao da je svima jasno da se u tom periodu u BiH nije dogodilo ništa dobro.
Za razliku od BiH, Crna Gora ima izglede za rano članstvo, a čak je i Ukrajina na putu da postane članica prije BiH jer je toliko važna za EU da se za nju isprobavaju neke inovativne metode pregovora, podsjetio je.
"To bi bila krizna tačka za cijelu EU"
"Bosni i Hercegovini ne pomaže ni klasično ni inovativno ponašanje. Zemlja trenutno šalje vrlo lošu poruku. Da je kojim slučajem danas članica EU, stalno bi blokirala sebe i druge, a vidimo šta se dešava kada Mađarska ili Slovačka stanu na put nekim zajedničkim odlukama. Zaista nije dobro za BiH ta percepcija da je zemlja toliko interno podijeljena da bi, kao članica EU, bila krizna tačka za cijelu EU", rekao je Picula.
Njegova preporuka političarima u Bosni i Hercegovini je da pronađu novu metodologiju za pregovore unutar zemlje kako bi se dogovorilo usvajanje potrebnih zakona i da imenuju glavnog pregovarača, jer se kriteriji za proširenje postepeno mijenjaju.
Maligni uticaji iznutra
"Mnogo se govori o malignim utjecajima Rusije, a možda i nekih drugih neevropskih faktora, ali mislim da su podjednako opasni ili mnogo opasniji maligni utjecaji iznutra. Čini mi se da je Dayton, na neki način, nastavak sukoba političkim sredstvima", rekao je Picula, dodajući da mu se čini da su se svi u BiH zapravo dobro snašli "u nišama Daytonskog sistema" koje im omogućavaju opstanak na vlasti.
Istovremeno, kaže Picula, oni rado izgovaraju proevropske slogane, ali će malo učiniti da reformišu zemlju, dok drugi, poput Milorada Dodika, otvoreno odbacuju EU jer, uprkos sudskim presudama, nastavljaju vrlo udobno politički djelovati, upravo na retorici kojom truju ljude.
Zato je, kako ističe, opasniji maligni utjecaj političara iznutra koji ne žele učiniti više kako bi država, barem povremeno, uklonila neku prepreku, kako bi EU mogla i dalje biti blagonaklona prema BiH.
"Nisam siguran, upravo zbog otpora tih veto grupa iz Bosne i Hercegovine, da su lokalni političari spremni iskoristiti bilo kakvu geopolitičku priliku da zemlju sa margina pregovaračkog procesa uvedu u neku vrstu glavnog toka. Ali možda će se prilika ukazati krajem ove ili početkom sljedeće godine", zaključio je Picula.