Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je u intervjuu za Federalnu televiziju da su odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine dobri i da će novi sporazum o graničnim prijelazima dodatno unaprijediti protok ljudi i robe između dvije zemlje. Istovremeno je ponovio da Zagreb kao jedno od najvažnijih otvorenih pitanja vidi način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Govoreći o sporazumu koji su danas potpisale dvije države, Plenković je istakao da će njegovi efekti biti vidljivi kroz lakši promet i jačanje ekonomske saradnje.
„To je u biti ogroman iskorak. Zamolio sam ministre vanjskih poslova, unutarnjih poslova, financija i carinsku službu da napravimo sve kako bi što više graničnih prijelaza bilo na što višoj razini i da maksimalno olakšamo promet ljudi i roba između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, rekao je hrvatski premijer.
Podsjetio je da trgovinska razmjena između dvije zemlje iznosi približno četiri milijarde eura godišnje te da su Hrvatska i BiH među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima.
Prema njegovim riječima, povećanje broja graničnih prijelaza najviše kategorije omogućit će efikasniji promet roba, uključujući fitosanitarni promet biljaka i životinja, što bi trebalo dodatno podstaći privrednu saradnju.
Čović sa samita EPP-a poručio: Bošnjaci 16 godina biraju dva člana Predsjedništva, to razara BiH
Osvrnuo se i na pitanje novog graničnog prijelaza kod Gradiške, naglašavajući da s hrvatske strane više ne postoje pravne prepreke za njegovo puno funkcionisanje.
Izbor člana Predsjedništva
Plenković smatra da je način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH trenutno najveći politički problem u odnosima Zagreba i Sarajeva.
Naglasio je da Hrvatska ima posebnu odgovornost prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao jednom od tri konstitutivna naroda te da je nezadovoljna modelom koji je na snazi od 2006. godine.
„Od 2006. nadalje imamo situaciju da je tada SDP iskoristio mogućnost da kandidira Hrvata, gospodina Komšića, koji zahvaljujući glasovima mnogo šireg biračkog tijela od hrvatskog već četiri puta dobija povjerenje. Zbog toga Hrvati nemaju dojam da su legitimno predstavljeni u najvišem tijelu države“, rekao je Plenković.
Ocijenio je da postojeća praksa nije u skladu s izvornom idejom Dejtonskog mirovnog sporazuma te da bi izmjene Izbornog zakona predstavljale najjednostavniji način za prevazilaženje političkih nesuglasica.
Prema njegovom mišljenju, postizanje dogovora o ovom pitanju doprinijelo bi većem međusobnom povjerenju i smanjenju političkih tenzija u zemlji.
Treći entitet nije realna opcija
Komentarišući sve češće rasprave o mogućnosti formiranja trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, hrvatski premijer je kazao da trenutno ne vidi političku snagu koja bi omogućila tako duboke ustavne promjene.
Istakao je da bi za bilo kakvu promjenu ustavne arhitekture bio potreban širok politički konsenzus unutar BiH, što u ovom trenutku smatra teško ostvarivim.
Kao realniji put vidi ograničene ustavne korekcije i izmjene Izbornog zakona koje bi, kako je naveo, omogućile ravnopravniju zastupljenost svih konstitutivnih naroda.
Plenković je pritom naglasio da bi upravo rješavanje pitanja legitimnog predstavljanja moglo otvoriti prostor za stabilnije političke odnose i efikasnije funkcionisanje institucija.
Hrvatska kao partner na putu ka EU
Hrvatski premijer je tokom razgovora više puta ponovio da Zagreb ostaje snažan zagovornik evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
„Vjerujte mi, nema nikoga ko se više zalaže za Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske na svim forumima Evropske unije. Takvog advokata Bosna i Hercegovina nije imala, niti će ga imati“, rekao je Plenković.
Podsjetio je na diplomatske aktivnosti koje su prethodile odluci Evropske unije o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, navodeći da je Hrvatska aktivno učestvovala u uvjeravanju evropskih partnera da podrže taj korak.
Govoreći o narednim izborima u Bosni i Hercegovini, Plenković je upozorio da bi veći broj kandidata iz reda hrvatskog naroda mogao dovesti do rasipanja glasova, te izrazio uvjerenje da kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović ima dobre izglede za izbor u Predsjedništvo BiH.
Na kraju se osvrnuo i na budućnost Ureda visokog predstavnika, poručivši da Bosna i Hercegovina postepeno treba preuzimati punu odgovornost za vlastito funkcionisanje, ali uz uslov da svi konstitutivni narodi budu ravnopravni i adekvatno zastupljeni u političkom sistemu.
