Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je u nedjelju na završetku Minhenske konferencije o sigurnosti kako nevjerojatno brz razvoj tehnologije i način na koji djeca koriste digitalne uređaje predstavlja jednu od najvećih prijetnji evropskim vrijednostima.
Plenković je tokom panela o prijetnjama demokratiji, pravnoj državi i ljudskim pravima naglasio kako današnja generacija mladih provodi ogromnu količinu vremena na nebitnom sadržaju putem pametnih telefona i društvenih mreža. “Količinu vremena potrošenu na nebitan sadržaj razumije svako ko ima malu djecu. To postaje ključni problem, kako to utječe na one koji su danas vrlo mladi i šta će misliti za 15, 20 godina nakon što su bili izloženi tolikoj količini čudnog i nevažnog sadržaja”, rekao je Plenković.
Premijer je također naglasio da današnji građani više ne kupuju novine, ne slušaju radio niti redovno prate televiziju, te da političari svih opcija – lijevi, desni ili centristički – moraju pronaći nove načine informiranja javnosti. “Odakle god dolazile, kampanje dezinformacija su prisutne i moramo ih biti svjesni. Tu je na testu otpornost naših demokratija”, istaknuo je.
Plenkovićeve izjave dolaze u trenutku kada evropske države pooštravaju pravila korištenja društvenih mreža za maloljetnike. Primjerice, Australija je u decembru 2025. uvela zabranu pristupa mrežama mlađima od 16 godina, dok su Francuska, Danska i Grčka već poduzele konkretne mjere. Prošle sedmice i Španija i Portugal najavile su dobna ograničenja za mlade korisnike društvenih platformi.
Na razini Evropske unije, inicijative za strožu kontrolu digitalnog sadržaja su u toku. Evropski parlament je u novembru prošle godine predložio dobnu granicu od 16 godina za samostalno korištenje društvenih mreža, platformi za dijeljenje videozapisa i alata umjetne inteligencije. Prema prijedlogu, mladi od 13 do 16 godina pristup ovim sadržajima imali bi samo uz izričitu dozvolu roditelja ili staratelja.
Plenković je naglasio kako je nužno da Evropa prepozna dugoročne posljedice digitalnog okruženja na djecu i mlade te razvije politike koje će zaštititi njihove interese, ali i očuvati temeljne vrijednosti evropskog društva.
Ovaj pristup stavlja naglasak na balans između tehnološkog napretka i očuvanja društvenih i kulturnih standarda, posebno kada je riječ o najmlađim korisnicima novih medija, čime se pokušava spriječiti negativni utjecaj prekomjerne digitalne izloženosti na formiranje vrijednosnog sistema mladih generacija.
