Danas je u Tuzli počela dvodnevna naučna konferencija s međunarodnim učešćem pod nazivom „Institucija hifza Kur’ana u Bosni i Hercegovini“, koju organizuju Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa i Institut za društvena i religijska istraživanja Tuzla.
Na otvaranju konferencije prisustvovali su reisul-ulema Islamske zajednice dr. Husein-ef. Kavazović, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, muftija vojni Nesib-ef. Hadžić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta dr. Mensur-ef. Malkić, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona dr. Ahmed Omerović, gradonačelnik Tuzle dr. Zijad Lugavić, kao i mnogi ugledni alimi, hafizi i drugi gosti.
Reis-ul-ulema Kavazović je čestitao organizatorima na odabiru teme konferencije i istakao da je Kur'an izvor naše slavi, časti, i dostojanstva, ali i izvor naše snage te da se prema njemu treba odnositi s poštovanjem.
„Ako posvetimo potrebnu pažnju Kur'anu, pravilno razumijemo njegovu poruku, primijenimo ono što učimo iz njega, poduzmemo odgovarajuće korake i primijenimo odgovarajuće mjere, sigurno ćemo imati snažnu poziciju u ovom svijetu.
Napominjem da 'hifz' ne znači samo pamćenje i učenje napamet, već i čuvanje. Čuvanje njegovog sadržaja od zaborava i gubljenja u životnim izazovima. Kur'an, naravno, čuvamo pamćenjem, ali još važnije, njegovo razumijevanje, primjenu u našem životu i izvođenje kulturnih obrazaca koje on propisuje“, kazao je reis-ul-ulema Kavazović.
Reis-ul-ulema je podsjetio da je Kur'an Božija objava čiji će propisi važiti sve do Smaka svijeta, podsjećajući ljude na njihovog Gospodara i učiti ih pravilima života na ovom svijetu i na onome što će im život na drugom svijetu učiniti lijepim i blagoslovljenim.
„Oni koji budu postupali prema ovim učenjima i poduzimali odgovarajuće mjere bit će uspješni, kako u ovom životu, tako i na ahiretu. Muslimani su pozvani da upoznaju ova pravila, da ih usvoje i primijene u svom životu kako bi bili uspješni na oba svijeta“, naglasio je reis-ul-ulema.
Muftija tuzlanski, dr. Vahid-ef. Fazlović, istakao je da institucija hifza datira još od vremena Poslanika, a.s. Iznoseći primjere najistaknutijih ashaba, poznatih po izuzetnom pamćenju Kur'ana, razumijevanju i poznavanju različitih načina učenja, Fazlović je naglasio da su njihovi blistavi životopisi sačuvani kroz historiju.
„Ljubav prema Allahovoj objavi i želja da se ona nosi u svom pamćenju i svakodnevnom životu proširila se od prvih generacija muslimana i obilježila brojna muslimanska društva stotinama godina kasnije. Hafizi su bili učenjaci, vladari i vojskovođe, zanatlije i radnici, bogati i siromašni“, istakao je muftija Fazlović.
Dodao je da je želja za postizanjem visokih duhovnih stanja, koje su hafizima obećane u brojnim vjerskim predajama, vodila generacije marljivih učača i njihovih muhafiza i u našim krajevima.
„Skoro da nema pedlja ove lijepe zemlje u kojem se nije moglo, u nekom dijelu njezine bogate historije, čuti milozvučje napamet učenih Allahovih ajeta. I ovdje su hafizi bili muderisi u medresama, reisul-uleme, muftije, kadije, imami, hatibi, trgovci, zanatlije... Među poznatim tuzlanskim muftijama, a kasnije i kao reisul-ulema, bio je hafiz Mehmed Teufik Azabagić. Jedan od najuspješnijih gradonačelnika Tuzle je bio hafiz Osman Vilović, koji je uveo prvi vodovod u ovom gradu“, naglasio je muftija Fazlović.
Muftija Fazlović spomenuo je primjer Behram-begove medrese koja je nedavno iznjedrila stotog hafiza od obnove njenog rada 1993. godine.
„Upravo je ova škola u svom višestoljetnom postojanju bila i ostala potrebni institucionalni okvir i više nego plodno rasadište ovog časnog i zadivljujućeg napora: učenja Kur'ana napamet i preslušavanja i čuvanja naučenog brojnih kandidata za to časno zvanje. Stotinu njezinih hafiza u današnjem vremenu na ponos je muslimanima naše domovine i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini“, izjavio je muftija Fazlović.
Hafiz dr. Mensur Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove, koja koordinira poslove koji se odnose na hifz i škole Kur'ana, odgovoran pristup Islamske zajednice u BiH prema instituciji hifza je nazvao zlatnim dobom hifza u Bosni i Hercegovini
„Podaci potvrđuju da se iz godine u godinu povećava broj osoba sa titulom hafiza Kur'an-i kerima. S tim u vezi ističemo da je u posljednjih deset godina pred hafiskom komisijom hifz položilo 376 novih hafiza i hafiza. U zadnjih pet godina hifz godišnje položi preko 40 hafiza, a u 2023. godini hifz je položilo 43 hafiza. Ovi podaci su na ponos našim hafizima i muhaffizima i našoj Islamskoj zajednici“, istakao je direktor Malkić te dodao da Rijaset Islamske zajednice putem Uprave za vjerske poslove i drugih organizacionih jedinica i ubuduće ostaje na putu očuvanja i jačanja institucije hifza u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Organizacionog odbora Konferencije dr. Mensur Husić kazao je da je institucija hifza Kur'ana u Bosni i Hercegovini bila različitog inteziteta u različitim povijesnim razdobljima.
„Obnavljanjem rada bosanskohercegovačkih medresa, otvaranjem novih fakulteta Islamske zajednice u BiH za vrijeme i nakon rata protiv bosanskohercegovačkog društva i države, pokretanjem škola hifza, škola Kur'ana i edukativnih programa Škola Kur'ana pri medžlisima, institut hifza Kur'ana u Bosni i Hercegovini je unaprijeđen i dao je veoma zapažene rezultate“, istakao je dr. Husić.
Dr. Husić je istakao da će na osnovu rezultata povijesnih istraživanja institucije hifza Kur'ana u Bosni i Hercegovini, pozitivnih praksi, metodologija i rezultata postignutih u prethodna tri desetljeća u medresama i fakultetima, školama hifza Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini utvrditi novi pravci i metodologije podučavanju hifzu Kur'ana.
Uvodna izlaganja prvog dana konferencije imali su akademik Enes Karić i prof. dr. Ismet Bušatlić.
Radni dio konferencije će biti održan sutra u Behram-begovoj medresi na kojem će ekspoze svojih radova prezentirati učesnici konferencije, ugledni alimi, univerzitetski profesori te profesori u medresama. Radni dio konferencije će se odvijati u tri tematska okvira: Povijesni pregled institucije hifza u Bosni i Hercegovini, Značaj hifza u misiji islama i životu muslimana i Metode i praksa podučavanju hifzu Kur'ana.
