Sve su veće kritike usmjerene protiv velikih tehnoloških platformi zbog načina na koji moderiraju sadržaj vezan za rat u Gazi.
Korisnici optužuju društvene mreže, kao i alate umjetne inteligencije, da primjenjuju dvostruke standarde kada su u pitanju teme vezane za Izrael i Palestinu.
Rat je počeo nakon što je Hamas izvršio invaziju na Izrael.
Rat u Gazi je počeo nakon što je Hamas 7. oktobra 2023. godine izvršio masakr na jugu Izraela, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a više od 200 ljudi je oteto i odvedeno u Gazu. Izrael je potom pokrenuo veliku vojnu operaciju u Pojasu Gaze s ciljem uništenja Hamasa.
Tokom skoro dvije godine sukoba, veliki dio Gaze je devastiran, a prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, pod kontrolom Hamasa, umrlo je više od 70.000 ljudi . Brojne humanitarne organizacije i dijelovi međunarodne zajednice optužuju Izrael za nesrazmjernu upotrebu sile i izazivanje humanitarne katastrofe.
Izraelske odbrambene snage potvrdile su da je izraelski zračni napad pogodio gusto naseljeni izbjeglički kamp Jabalya na sjeveru Gaze. Lokalne zdravstvene vlasti saopštile su da je najmanje 50 ljudi poginulo, a 150 ranjeno.
Neovisna komisija UN-a za istragu tvrdi da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi. Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu vodi se postupak koji je protiv Izraela pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući ga za kršenje Konvencije o genocidu tijekom vojne operacije u Gazi. Sud još nije donio odluku.
Aktivizam na društvenim mrežama i optužbe na račun online platformi
Iako je nakon masakra koji je počinio Hamas Izrael bio suočen s valom međunarodnog suosjećanja, taj se sentiment s vremenom u velikoj mjeri istopio. Velik broj civilnih žrtava, uništenje velikog dijela Gaze i humanitarna kriza doveli su do snažnog globalnog propalestinskog aktivizma.
Sukob se vodi i na internetu. Brojni korisnici društvenih mreža snažno su se identificirali s palestinskom stranom te vlastite profile pretvaraju u platforme za aktivizam i kritiku izraelske politike u Gazi.
Neki od njih sve glasnije optužuju tehnološke platforme za primjenu dvostrukih standarda. Kritike pritom nisu zaobišle ni alate umjetne inteligencije, koji su se također našli pod povećalom korisnika.
Kako bismo provjerili koliko su takve kritike utemeljene, odlučili smo ista pitanja postaviti najpopularnijim alatima umjetne inteligencije - kako gledaju na Hamasov napad te na optužbe za izraelske ratne zločine u Gazi.
GPT odlučan oko Hamasa, oprezniji oko Izraela
ChatGPT, chatbot tvrtke OpenAI, odgovorio je da su tijekom Hamasova napada na Izrael 7. listopada počinjeni ratni zločini.
Kada smo ga, međutim, pitali je li Izrael počinio ratne zločine u Gazi, odgovori su bili oprezniji.
Pitali smo ga i oko mogućnosti genocida.
Gemini je još oprezniji
Ista pitanja postavili smo i Googleovu Geminiju. I on je ustvrdio da su tijekom Hamasova napada na Izrael 7. listopada počinjeni ratni zločini, pozivajući se pritom na stavove međunarodnih institucija.
Na pitanja o mogućim ratnim zločinima koje je počinio Izrael odgovarao je opreznije.
Nakon podužeg odgovora, pitali smo Gemini da decidirano iznese svoje mišljenje.
Gemini nam je odgovorio i na pitanje oko genocida.
Claude dosta konkretniji
Najkonkretniji je bio Claude, koji razvija američka tvrtka Anthropic. Ocijenio je da su tijekom Hamasova upada u Izrael počinjeni ratni zločini.
Jesu li modeli pristrani?
Stručnjaci objašnjavaju da ovakva opreznost modela nije slučajna, već proizlazi iz načina na koji su razvijeni. Tvrtke poput OpenAI-ja dodatno treniraju svoje modele tehnikom Reinforcement Learning from Human Feedbacka (RLHF), pri čemu ljudi ocjenjuju odgovore umjetne inteligencije i usmjeravaju ih prema većoj točnosti, sigurnosti i suzdržanosti kod osjetljivih tema.
Takvi sustavi posebno su važni kod osjetljivih tema poput ratova, političkih sukoba i međunarodnog prava, gdje se nastoji smanjiti rizik od netočnih ili pretjerano kategoričnih tvrdnji.
Zanimljivo je spomenuti da dok dio propalestinskih aktivista tvrdi da su AI modeli skloni izraelskom narativu, američka organizacija Anti-Defamation League došla je do zaključka da vodeći AI alati u pojedinim odgovorima pokazuju antiizraelske obrasce.
Švicarski istraživači sa sveučilišta u Zürichu i Konstanzu utvrdili su da ChatGPT daje različite informacije o istim sukobima ovisno o jeziku upita. U njihovom eksperimentu odgovori na arapskom sadržavali su više procjene civilnih žrtava nego odgovori na hebrejskom za iste događaje.
Nezadovoljstvo unutar Mete
Kada je riječ o društvenim mrežama, najveći dio kritika posljednjih godina usmjeren je prema Meti, vlasniku Facebooka i Instagrama. Aktivisti i organizacije za ljudska prava tvrde da su Metine platforme sustavno ograničavale sadržaj koji podržava Palestince.
Kao jedan od najčešće citiranih primjera navodi se slučaj iz 2023., kada je Instagramov sustav za automatsko prevođenje korisnicima koji su u profilu imali riječ "Elhamdulillah" (Hvala Bogu), oznaku da su Palestinci i emoji palestinske zastave na engleskom prikazivao tekst koji je sadržavao formulaciju "palestinski teroristi bore se za svoju slobodu". Meta se zbog pogreške javno ispričala.
Nezadovoljstvo je izbilo i unutar same kompanije. Više od 200 zaposlenika potpisalo je otvorena pisma u kojima su optužili kompaniju da ne shvaća ozbiljno pritužbe o mogućoj cenzuri palestinskog sadržaja, prenosi The Guardian.
Kritike HRW-a
Human Rights Watch objavio je opsežno izvješće u kojem tvrdi da su Metine politike i prakse rezultirale "sustavnom cenzurom" sadržaja povezanog s Palestinom na Facebooku i Instagramu.
HRW navodi i postojanje izraelske Cyber Unit, tijela pri Ministarstvu pravosuđa koje platformama šalje zahtjeve za uklanjanje sadržaja za koji smatra da krši pravila ili zakon. Prema internim Metinim podacima koje su 2025. objavili zviždači, kompanija je prihvatila 94 posto zahtjeva za uklanjanje sadržaja koje je od početka rata podnijela izraelska vlada.
Na meti se našao i LinkedIn
Oko ove teme se na meti kritika našao i LinkedIn, čiji korisnici posljednjih mjeseci sve češće optužuju platformu da ograničava ili sankcionira sadržaj koji kritizira izraelske vojne operacije u Gazi.
Korisnici koji objavljuju sadržaj u korist Palestinaca tvrde da im se objave uklanjaju, ograničavaju ili da im se suspendiraju računi bez jasnog objašnjenja. Arapski centar za unapređenje društvenih medija objavio je izvješće pod naslovom "Digitalna prava pod prijetnjom: Utjecaj pristranog moderiranja LinkedIna usred genocida".
U izvještaju se navodi da su utvrđeni ozbiljni nedostaci u LinkedInovim politikama moderiranja te pristranost u korist Izraela, kao i prisutnost antipalestinskog rasizma.
No, kritike LinkedIna dolaze i iz proizraelskog tabora. Njujorški računovođa Marc Strohl tužio je platformu tvrdeći da nije reagirala na sadržaj koji je smatrao antisemitskim i antiizraelskim, dok je njegov korisnički račun više puta suspendiran, a potom i trajno uklonjen, piše New York Post. Strohl tvrdi da nikada nije dobio zadovoljavajuće objašnjenje za takvu odluku.
