FPO NA PRAGU VLASTI: POSLJEDICE ZA BIH I EUROPU

Politička kriza u Austriji: FPO postavlja nove izazove za Bosnu i Hercegovinu

Milorad Dodik Austrija FPO herbert kickl

U Austriji su krajem septembra prošle godine održani izbori, na kojima je stranka ekstremnih desničara, FPO, nominalno izašla kao pobjednik.

Međutim, tri mjeseca kasnije, čini se da ništa od toga nije ostvareno. Zvanično su propali pregovori između OVP-a, SPO-a i NEOS-a – tri stranke koje bi imale stabilnu većinu u austrijskom parlamentu.

Svaka od ovih stranaka je okrivila drugu za neuspjeh pregovora, ali politička stvarnost jasno pokazuje da je bilo gotovo nemoguće očekivati suradnju socijaldemokrata i liberala, čak i uz "kohezivno tkivo" konzervativaca, koji su već godinama na vlasti.

Bez dogovora nema ni vlasti, a pravi pobjednik je FPO.

Konzervativci iz OVP-a, pod velikim pritiskom javnosti, nevladinih organizacija, ali vjerojatno i Brisela, morali su krenuti u pregovore kako bi izbjegli savez s ekstremnim desničarima. No, NEOS i SPO su očigledno shvatili situaciju kao priliku da se "igraju" s konzervativcima, tražeći nemoguće ustupke, zbog čega su ostali bez vlasti.

Realnost je da bi bilo kakav prijedlog ukidanja socijalnih programa (kao što je tražio NEOS) ili povećanje poreza (što je tražio SPO) značio prekoračenje crvenih linija, a odluka OVP-a da stane uz jednog od partnera dovela bi do kraja koalicije.

Istini za volju, bez NEOS-a mogla se formirati vlast kroz "veliku koaliciju" koja bi obuhvatila dvije najveće stranke u Austriji, no to bi bila većina od samo 92 zastupnika, što nije dovoljno za stabilnost.

U ovoj situaciji, jedini pravi pobjednik je FPO, koji bi po drugi put u posljednjih 20 godina mogao dobiti legitimitet za ulazak u vlast.

Potencijalna opasnost za BiH

Za građane Bosne i Hercegovine zabrinjavajuće je moguće povratno jačanje FPO-a u austrijskoj vlasti. Kada je 2017. godine FPO po prvi put nakon 2005. ušao u vlast, stranka je postavila Karin Kneissl za ministricu vanjskih poslova, koja je postala bliska Rusiji i predsjedniku Putinu. Također, tada je Heinz-Christian Strache, kontroverzni političar, bio vicekancelar, poznat po svojim bliskim vezama s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske.

Strache je zbog korupcijskog skandala "Ibiza-gate" uklonjen iz FPO-a, ali ideologija stranke ostaje nepromijenjena – bliska Rusiji i političkim idejama koje propagira Dodik. S obzirom na historijske veze BiH i Austrije, te ekonomsku povezanost između dvije zemlje, povratak FPO-a na vlast mogao bi značiti period u kojem Bosna i Hercegovina ne može očekivati veliku podršku iz Beča.

Kao dodatni faktor zabrinutosti, zbog broja zastupnika u austrijskom parlamentu, FPO bi mogao dobiti veću moć, što bi dodatno pogoršalo situaciju za BiH.

Vanredni izbori kao posljednja nada

Posljednja nada za BiH, ali i za ostale partnere Austrije, mogla bi biti mogućnost vanrednih izbora, ukoliko ne dođe do dogovora između FPO-a i OVP-a. Iako manja, ova opcija je realna jer je za OVP gotovo nezamislivo da ne bude "glavni" partner u koaliciji, tj. da ne preuzme mjesto kancelara.

Predsjednik Austrije, Alexander Van der Bellen, dao je Herbertu Kicklu priliku da formira novu vlast, no to će biti izuzetno teško, jer će OVP morati prihvatiti ulogu slabijeg partnera, što bi moglo značiti da ključna ministarstva preuzmu ekstremni desničari.

Ako OVP ne bude spreman na ovaj ishod, postoji mogućnost vanrednih izbora, koji bi, iako teoretski neizvjesni, mogli dodatno osnažiti FPO. Anketni rezultati pokazuju da je FPO od izbora povećao podršku s 29 na čak 36 posto, dok je OVP pao s 26 na 21 posto. To bi moglo natjerati OVP da pristane na dogovor, čak i ako to uključuje ekstremne desničare.

Bez obzira na ishod, formiranje vlasti s FPO-om uzburkaće političku scenu širom Evrope, zbog njihovih bliskih veza s Rusijom, dok bi za BiH to moglo značiti gubitak podrške iz Austrije, koja je dosad bila ključni partner.


Znate više o temi ili prijavi grešku