Poljske vlasti oslobodile su ruskog arheologa Aleksandra Butyagina, kojeg Ukrajina potražuje zbog optužbi povezanih s arheološkim radovima na Krimu, u okviru šire međunarodne razmjene zatvorenika, saopćila je ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB).
Prema navodima FSB-a i ruskih državnih medija, Butyagin je oslobođen na bjelorusko-poljskom graničnom prelazu, u okviru dogovora u kojem je, kako se tvrdi, učestvovalo više država. U razmjeni su, prema istim izvorima, u Rusiju vraćena dva njena državljanina.
Butyagin, šef odjela za arheologiju u muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu, našao se na listi osoba koje Ukrajina potražuje zbog, kako tvrde tamošnje vlasti, nelegalnih iskopavanja na teritoriji Krima nakon ruske aneksije 2014. godine.
Ukrajinski sud je ranije naredio njegovo hapšenje u odsustvu, dok ga tužilaštvo tereti za nezakonite arheološke aktivnosti i navodno oštećenje kulturno-historijskih lokaliteta. Ukrajina ga je u novembru 2024. stavila i na listu traženih osoba.
Butyagin je godinama vodio arheološke ekspedicije na Krimu, uključujući lokalitet Mirmekijon, gdje su, prema navodima istraživača, pronađeni brojni artefakti iz antičkog perioda, uključujući i novčiće iz vremena Aleksandra Velikog.
Njegovi saradnici tvrde da je riječ o naučnom radu usmjerenom na zaštitu kulturne baštine, dok ukrajinska strana i dio međunarodnih stručnjaka smatraju da su takve aktivnosti nezakonite u uslovima okupacije i da predstavljaju kršenje međunarodnih konvencija o zaštiti kulturnog naslijeđa.
Pozivanje na međunarodne pravne okvire, uključujući Haašku konvenciju, dodatno je zaoštrilo raspravu o statusu arheoloških istraživanja na Krimu, koji je i dalje predmet političkog i pravnog spora između Moskve i Kijeva.
Butyagin je ranije za ruske medije tvrdio da isključivo obavlja svoj profesionalni posao i da mu je cilj očuvanje istorijskih lokaliteta, dok iz Ermitaža poručuju da su sva istraživanja provedena u skladu sa važećim pravilima.
Slučaj njegovog hapšenja i oslobađanja dodatno je otvorio pitanje odnosa naučnih istraživanja i političkih okolnosti u zonama sukoba, gdje se arheologija sve češće posmatra kroz prizmu međunarodnog prava i teritorijalnih sporova.
