Minimalna plata 1.000 KM: Eksperiment Vlade FBiH na račun radnika i poslodavaca
Dok se priprema sjednica Parlamenta Federacije BiH na kojoj će se razmatrati odluka Vlade FBiH o minimalnoj plati od 1.000 KM, reakcije ne prestaju. Ova odluka, donesena na inicijativu dopremijera Vojina Mijatovića uz podršku deset ministara, ostaje bez jasnog objašnjenja o stručnoj podlozi i kalkulacijama koje su je podržale. Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV), održanoj neposredno prije sjednice Vlade, nije bilo glasanja o ovom prijedlogu, iako se u odluci navodi "konsultacija s ESV".
Eminentni ekonomski stručnjaci glasno su iskazali neslaganje s ovom odlukom, ukazujući na njene potencijalno katastrofalne posljedice za privredu Federacije. Profesor Anto Domazet, član Predsjedništva SDP-a, upozorio je da će teret ove mjere iznositi 1,5 milijardi KM godišnje, od čega 840 miliona ide na plate radnicima, dok će dodatnih 680 miliona završiti u budžetu kroz poreze i doprinose. Prema njegovim riječima, privreda Federacije teško može podnijeti ovakvo opterećenje bez povećanja cijena i dodatnog pritiska na poslodavce.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović naglasio je da ovakav potez više služi punjenju budžeta nego poboljšanju statusa radnika. "Ovo je čisto bacanje prašine u oči. Poslodavci već razmatraju otpuštanja radnika kako bi preživjeli novo opterećenje," izjavio je Smailbegović.
Sličan stav iznio je i bivši direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović, koji je odluku nazvao nepromišljenom i bez oslonca u cjelovitim fiskalnim reformama. Isović je podsjetio da su nadležni dugo vremena zanemarivali potrebu za povećanjem minimalne plate, a sada ovu odluku donose bez jasnog plana.
Ekonomista Admir Čavalić ukazao je na nedostatak analiza efekata mjere i propuštenu priliku za smanjenje doprinosa. "Ovo je ekonomski populizam, a radnici će na kraju biti najveći gubitnici," poručio je.
Zlatko Lagumdžija, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, istakao je da je povećanje minimalne plate nužno, ali da je problematično što su doprinosi zadržani u punom iznosu. "Država je sebi uzela dodatnih 300 KM po radniku, a to je apsolutno neodrživo," upozorio je.
Ekonomski analitičar Igor Gavran sugerirao je da su smanjenje poreza i doprinosa jedini način da povećanje minimalne plate bude održivo. "Bez tih mjera, poslodavci će biti prisiljeni na otpuštanja i rezanje troškova," zaključio je.
Ova odluka, donesena bez konsultacija sa ključnim akterima i bez popratnih reformi, predstavlja neodgovoran pristup problemu. Premijer FBiH Nermin Nikšić dodatno je uzburkao javnost izjavom da investitori kojima smeta plata od 1.000 KM trebaju potražiti "banana države" za svoje poslove. Takav rječnik, umjesto stručnih odgovora, izazvao je brojne kritike.
Jasno je da će posljedice ove odluke najviše osjetiti radnici i poslodavci. Umjesto ekonomskog populizma, neophodna je hitna revizija mjere i uvođenje sveobuhvatnih fiskalnih reformi. Ako se problemi zanemare, ekonomska destabilizacija Federacije bit će neizbježna, a odgovornost za to će se morati adresirati – ako Federacija BiH ne želi postati prava "banana država".
