Federalno tužilaštvo Federacije BiH otvorilo je niz ključnih pitanja o funkcionisanju novouspostavljenog Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala, čiji rad nakon godinu dana postojanja sve više pokazuje strukturne izazove, ali i sistemske slabosti pravnog okvira u kojem djeluje.
Na press konferenciji su glavni federalni tužilac Munib Halilović i njegov zamjenik Hrvoje Čabrajić iznijeli podatke koji ukazuju na značajno veći obim posla od prvobitno planiranog, uz istovremeno ograničene kadrovske i finansijske kapacitete.
Preopterećen sistem od početka
Prema zvaničnim podacima, u Posebni odjel preuzeto je 1.156 predmeta iz kantonalnih tužilaštava, što višestruko premašuje inicijalne procjene koje su se kretale između 400 i 500 predmeta.
Takav priliv slučajeva, uz nove predmete koji kontinuirano pristižu, stvorio je situaciju u kojoj na sedam tužilaca dolazi i do 150 predmeta po osobi, što, kako je naglašeno, ozbiljno dovodi u pitanje efikasnost rada.
Halilović je upozorio da bi ovakvo opterećenje moglo dugoročno usporiti rad odjela i otežati obradu kompleksnih slučajeva korupcije, naglašavajući da “neki predmeti realno ne bi trebali biti u nadležnosti ovog odjela”.
Pritisak za izmjene zakona
Kao odgovor na postojeće stanje, Federalno tužilaštvo je prije mjesec dana uputilo inicijativu za izmjene zakonskog okvira iz 2014. godine. Suština prijedloga je redefinisanje kriterija nadležnosti, što bi, prema procjenama, moglo smanjiti broj predmeta i do 50 posto.
Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na podizanje imovinskog cenzusa sa sadašnjih 100.000 KM na 500.000 KM, što bi, prema riječima Hrvoja Čabrajića, značajno rasteretilo Posebni odjel i smanjilo broj predmeta za oko 500.
Takva promjena, kako se navodi, imala bi za cilj da fokus tužilaca ostane na slučajevima visoke korupcije i najtežih oblika organizovanog kriminala.
Ograničenja istraga i sistemski problem
Dodatni izazov predstavlja i zakonsko ograničenje trajanja istraga, koje u osnovi iznosi šest mjeseci, uz mogućnost produženja u složenijim slučajevima.
Iako zakon ne predviđa automatsku obustavu nakon isteka tog roka, u praksi to stvara pravnu i proceduralnu nesigurnost, posebno u predmetima koji zahtijevaju dugotrajne finansijske i operativne provjere.
Halilović je naglasio da ovakva rješenja nisu u potpunosti usklađena s praksom na državnom nivou, što dodatno komplikuje rad tužilaštava.
Predmeti visoke pažnje i politički kontekst
Poseban odjel trenutno vodi više osjetljivih predmeta, među kojima su i slučajevi poznati javnosti kao “Spengavanje” i “Donja Jablanica”, kao i predmet koji se odnosi na bivšeg zvaničnika iz Kantona Sarajevo u vezi s dodjelom sredstava u iznosu od 600.000 KM.
U predmetu “Spengavanje”, kako je navedeno, radi se na prikupljanju dokaza u podmakloj fazi istrage, a očekuje se donošenje tužilačke odluke tokom ove godine.
U Federalnom tužilaštvu insistiraju da u radu “neće biti nedodirljivih”, ali istovremeno upozoravaju da zakonski rokovi i ograničenja mogu uticati na dinamiku postupaka.
Kritike i upozorenja struke
Otvaranjem Posebnog odjela otvorila su se i šira pitanja o strukturi pravosuđa u Federaciji BiH. Dio pravne struke smatra da koncentracija predmeta na entitetskom nivou može dovesti do preklapanja nadležnosti i dodatnog usložnjavanja sistema, umjesto njegove efikasnije organizacije.
Advokat Ifet Feraget upozorava da ovakva centralizacija nosi rizik pravne neodređenosti i da bi mogla proizvesti nove proceduralne probleme, posebno u odnosu između kantonalnih i federalnih tužilaštava.
Između ambicije i realnih kapaciteta
Posebni odjel Federalnog tužilaštva zamišljen je kao ključni instrument u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, ali prvi rezultati rada pokazuju da se sistem suočava s ozbiljnim ograničenjima – od kadrovskih kapaciteta do zakonskih nedorečenosti i finansijske podrške.
U takvom kontekstu, pitanje efikasnosti ne zavisi samo od volje tužilaca, već i od spremnosti zakonodavne i izvršne vlasti da prilagode pravni okvir stvarnim potrebama sistema.
Borba protiv korupcije, kako je poručeno i iz samog Tužilaštva, ostaje skupa, kompleksna i dugotrajna – a upravo ti faktori će u narednom periodu odrediti da li će Posebni odjel postati ključni stub pravosuđa ili još jedan institucionalni eksperiment opterećen vlastitim ograničenjima.
