Prvi put u historiji postdejtonske BiH jedna stranka drži ključne funkcije u oba entiteta i na državnom nivou, što pokazuje potpunu kontrolu HDZ-a nad političkim procesima.
Nikada u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini nismo svjedočili situaciji u kojoj jedna politička stranka istovremeno kontrolira ključne funkcije u oba entiteta i na državnom nivou. Taj presedan danas bilježi Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH).
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara, i od jučer predsjednik Republike Srpske, Davor Pranjić, dolaze iz iste stranke. Ovi političari su ujedno i najbliži saradnici predsjednika HDZ-a i HNS-a, Dragana Čovića, čime stranka ostvaruje gotovo potpunu kontrolu nad ključnim institucijama.
Kontrola na državnom nivou
HDZ BiH kontrolira Klub Hrvata u Domu naroda BiH, sa tri delegata, pri čemu je Čović dopredsjedavajući Doma. Predsjedavajući Parlamentarne skupštine BiH također je kadar HDZ-a, Marinko Čavara, dok HDZ drži još tri ministarske pozicije:
- Ministar pravde – Davor Bunoza
- Ministar civilnih poslova – Dubravka Bošnjak
- Ministar sigurnosti – Ivica Bošnjak
Zamjenici ministara u ključnim resorima, poput vanjskih poslova i odbrane, također su iz HDZ-a: Josip Brkić i Slaven Galić.
Dominacija na entitetskom nivou
U Vladi Federacije BiH HDZ drži pet ministarskih funkcija, uključujući zamjenika predsjednika Vlade. Ministarstva pod njihovom kontrolom obuhvataju: finansije, pravosuđe, promet i komunikacije, kulturu i prostorno uređenje.
U Zastupničkom domu FBiH HDZ ima 15 delegata, a potpredsjedavajući je Mladen Bošković, dok u Domu naroda FBiH stranka takođe kontrolira funkciju predsjedavajućeg Doma.
HDZ-ovi kadrovi su premijeri u tri kantona: Posavskom, Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom, te imaju značajan utjecaj u Srednjobosanskom kantonu.
Moć kroz glasove
Čarobni broj koji omogućava ovu kontrolu vlasti je 137.340 glasova, koliko je HDZ BiH osvojio na posljednjim Općim izborima. Ova brojka jasno pokazuje kako jedna stranka, kroz strateški raspored kadrova i institucionalnu kontrolu, može dominirati političkim procesima u zemlji.
Priča o “ugroženosti HDZ-a BiH” pod vođstvom Dragana Čovića u suštini je politički narativ koji, u praksi, ne odražava stvarno stanje – jer stranka danas kontrolira institucije i ključne funkcije na gotovo svim nivoima vlasti. Ovaj presedan otvara pitanja o ravnoteži moći i funkcionalnosti demokratskih mehanizama u Bosni i Hercegovini.
