Potrebe tržišta rada mijenjaju se iz godine u godinu , i dok je nekada postojao nedostatak zanimanja sa diplomom , danas postoji manjak zanatlija.
BiH ima sve manju potrebu za uvozom visokokvalifikovane radne snage, dok istovremeno na tržištu rada postoji manjak polukvalifikovanih radnika. Potreba za ženskom radnom snagom također raste, a mijenjaju se i industrije u kojima postoji manjak domaće radne snage.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH predstavljenim u dokumentu "Godišnji izvještaj i analiza implementacije Odluke o određivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za prošlu godinu", u navedenoj godini poslodavci su izrazili najveću potrebu za "uvozom" polukvalifikovanih radnika.
- Prema kvalifikacijskoj strukturi , u 2024. godini najviše radnih dozvola izdato je polukvalifikovanim radnicima (27,84%), zatim radnicima sa visokom stručnom spremom (22,34%) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71%). Ovaj raspored se razlikuje od prethodnih godina, kada su najviše dozvola imali radnici sa višim obrazovanjem, a zatim sa srednjim obrazovanjem, dok su polukvalifikovani bili na trećem mjestu“, navodi se u dokumentu Ministarstva.
Dalje se navodi da je, od ukupno 5.798 izdatih radnih dozvola u 2024. godini, najviše izdato u građevinskim djelatnostima (1.305 ili 22,51%), prerađivačkoj industriji (844 ili 14,56%) i ostalim uslužnim djelatnostima (710). Slična situacija bila je i u 2022. i 2023. godini, dok je prethodnih godina najviše dozvola izdato u sektoru trgovine.
- Prema spolu, od ukupnog broja izdatih radnih dozvola u 2024. godini, 804 (14%) izdato je ženama, a 4.994 (86%) muškarcima, što je nešto drugačiji omjer u odnosu na prethodne godine, kada je udio žena bio ispod 10% - navodi se u dokumentu "Godišnji izvještaj i analiza provođenja odluke o određivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. godinu". Iako poslodavci iz godine u godinu izražavaju potrebu za sve većim brojem stranih radnika, kvote koje je odobrilo Vijeće ministara BiH nijedne godine nisu u potpunosti popunjene.
- Iskorištenost kvota u periodu od 2020. do 2024. godine za cijelu Bosnu i Hercegovinu varira od minimalnih 51% u 2022. godini do maksimalnih 71% u 2021. godini. U Federaciji BiH iskorištenost se kretala od 42% u 2024. godini do 93% u 2021. godini, u Republici Srpskoj od 53% u 2021. godini do 98% u 2024. godini, a u Brčko Distriktu od 14% u 2020. godini do 64% u 2024. godini. U Republici Srpskoj kvota nije povećavana u posljednje tri godine, dok je u Federaciji BiH kvota za 2025. godinu u odnosu na 2024. godinu povećana za 5%, a u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu za čak 76%, dok je u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu povećanje iznosilo 32%.
U Brčko distriktu, kvota za 2025. godinu povećana je za 96% u odnosu na 2024. godinu, u 2024. godini za 136% u odnosu na 2023. godinu, a u 2023. godini za 78% u odnosu na prethodnu godinu - podaci su iz analize Ministarstva.
Navodi se da je jedan od glavnih razloga za nižu iskorištenost kvota u nekim dijelovima BiH složena i dugotrajna administrativna procedura za izdavanje radnih dozvola. Neusklađenost rokova, različite procedure i nedovoljno efikasna komunikacija između institucija dodatno otežavaju ostvarivanje potreba tržišta rada.
- Trend rasta novoizdanih radnih dozvola u odnosu na one koje se produžavaju može ukazivati na kratkotrajni boravak strane radne snage u BiH, bez dugoročnih planova za ostanak u BiH - zaključeno je u analizi.
Utvrđivanje kvote za strane radnike vrši se tako što svake godine nadležna tijela za zapošljavanje stranaca u Federaciji, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu dostave svoje prijedloge o broju potrebnih radnih dozvola Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja ih šalje Ministarstvu civilnih poslova, a zatim i Vijeću ministara, koje donosi konačnu odluku o godišnjim kvotama.
