Pritisak na OHR pojačan: otvaraju se pitanja budućnosti međunarodne uprave u BiH
U posljednjih nekoliko mjeseci sve se češće govori o mogućnosti transformacije ili čak gašenja Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, što otvara niz političkih i institucionalnih pitanja o budućnosti zemlje.
Prema pojedinim analizama i političkim ocjenama, promjene u pristupu međunarodnih aktera, posebno Sjedinjenih Američkih Država, mogle bi značiti novu fazu u odnosu prema OHR-u i njegovoj ulozi u BiH. U tom kontekstu se navodi da su se u prethodnom periodu dogodili određeni politički potezi koji su utjecali na poziciju ključnih domaćih aktera, uključujući i Milorada Dodika i njegovu politiku prema državnim institucijama.
U javnom prostoru se također pojavljuju tvrdnje o mogućim dogovorima koji bi uključivali smanjenje uloge OHR-a ili njegovo premještanje iz Bosne i Hercegovine, što dodatno podgrijava političke rasprave. Takve ideje, prema tim tumačenjima, predstavljaju dio šireg redefinisanja međunarodnog angažmana u zemlji.
Dodatnu pažnju izazvao je i tekst dvojice bivših visokih predstavnika Carla Bildta i Wolfganga Petritscha, koji su u svom autorskom članku istakli da bi zatvaranje OHR-a moglo otvoriti prostor za brži evropski put BiH. Ipak, njihovi stavovi su izazvali različite reakcije u političkim krugovima, s obzirom na trenutni nivo institucionalne stabilnosti u zemlji.
S druge strane, dio analitičara upozorava da bi prerano gašenje OHR-a, bez potpunog ispunjavanja svih postavljenih reformskih uslova, moglo dovesti do novih političkih blokada i dodatnog usporavanja funkcionalnosti države.
Podsjeća se da su tzv. “5+2 uslova” i dalje ključni okvir za zatvaranje OHR-a. Oni uključuju rješavanje pitanja državne i vojne imovine, implementaciju odluke o Brčkom, fiskalnu održivost, te jačanje vladavine prava kroz reforme pravosudnog sistema i drugih ključnih oblasti.
Pored toga, među uslovima se nalaze i potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te pozitivna procjena situacije u BiH od strane Vijeća za implementaciju mira. Iako se dio ovih uslova smatra tehnički ostvarivim, pitanje državne imovine i dalje ostaje jedna od glavnih tačaka sporenja. Upravo to pitanje, prema ocjenama, moglo bi u narednom periodu ponovo biti u fokusu političkih pregovora.
U takvom kontekstu, ostaje otvoreno pitanje da li bi eventualno smanjenje ili ukidanje uloge OHR-a značilo stabilizaciju ili dodatnu političku nesigurnost u Bosni i Hercegovini, s obzirom na postojeće mehanizme blokada i složen ustavni sistem zemlje.
