Cijene američke sirove nafte danas su zabilježile najveći sedmični rast u historiji, potaknut eskalacijom rata na Bliskom istoku koji je uzrokovao masovne poremećaje u globalnom snabdijevanju gorivom.
Skok je uslijedio nakon što je američki predsjednik Donald Trump zatražio bezuvjetnu predaju Irana, što je izazvalo strahove od produženog sukoba koji bi mogao izazvati haos na globalnim tržištima nafte i plina .
Rekordni skok cijena
Fjučersi za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) skočili su za 12,21 posto, ili 9,89 dolara, i zatvorili trgovanje na 90,90 dolara po barelu. Cijena globalne referentne nafte Brent porasla je za 8,52 posto, ili 7,28 dolara, i zastalila na 92,69 dolara po barelu.
Cijena američke sirove nafte porasla je za 35,63 posto na sedmičnom nivou, što je najveći dobitak od početka trgovanja fjučersima 1983. godine. Brent sirova nafta skočila je za oko 28 posto, što je njen najveći sedmični dobitak od aprila 2020. godine.
Katarski ministar upozorava na cijenu od 150 dolara
Rat je već doveo do zastoja saobraćaja u Hormuškom moreuzu, ključnoj pomorskoj ruti za snabdijevanje energijom. Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi izjavio je u petak za The Financial Times da bi cijene sirove nafte mogle dostići 150 dolara po barelu u narednim sedmicama ako tankeri za naftu ne budu mogli proći kroz moreuz.
Takav scenario bi mogao "urušiti svjetske ekonomije", rekao je al-Kaabi.
"Očekujemo da će svi oni koji još nisu proglasili višu silu to učiniti u narednih nekoliko dana ako se ovo nastavi", rekao je al-Kaabi. "Svi izvoznici u regiji Zaljeva morat će proglasiti višu silu. Ako to ne učine, u nekom trenutku će biti pravno odgovorni za to, a to je njihov izbor."
Poremećaji u proizvodnji i reakcija tržišta
Trumpova administracija je u petak najavila program osiguranja tankera za naftu u Perzijskom zaljevu vrijedan 20 milijardi dolara, ali ta mjera nije mnogo smirila tržište sirove nafte.
Dva iračka zvaničnika su u utorak izjavila za Reuters da je Irak zaustavio proizvodnju od 1,5 miliona barela dnevno. Kuvajt je također počeo smanjivati proizvodnju nakon što je ostao bez skladišnog prostora, rekli su u petak izvori upoznati sa situacijom za The Wall Street Journal.
„Tržište se prebacuje s procjene isključivo geopolitičkog rizika na suočavanje s opipljivim operativnim poremećajima“, napisala je u petak u bilješci klijentima Natasha Kaneva, šefica globalnog istraživanja roba u JPMorganu.
Kaneva je dodao da bi smanjenje proizvodnje moglo dostići 6 miliona barela dnevno do kraja sljedeće sedmice ako se moreuz ne otvori za saobraćaj. JPMorgan očekuje da će Ujedinjeni Arapski Emirati također pokazati ograničenja u ponudi sljedeće sedmice.
Implikacije za potrošače i poruka iz Washingtona
Prosječna cijena galona običnog benzina u Sjedinjenim Američkim Državama skočila je za gotovo 27 centi u sedmici do četvrtka, na 3,25 dolara, prema podacima američke putničke organizacije AAA.
Rat između Irana i Sjedinjenih Američkih Država ušao je u petak u svoj sedmi dan. Na konferenciji za novinare u četvrtak, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da su SAD "tek započele borbu".
"Iran se nada da ovo ne možemo izdržati, što je zaista velika greška u procjeni", rekao je novinarima.
