Povratak na sivu listu sve izvjesniji: Šta bi to značilo za Bosnu i Hercegovinu?
Bosna i Hercegovina nalazi se pred novim izazovom koji bi mogao dodatno opteretiti njenu ekonomiju i međunarodni finansijski položaj. Već naredne sedmice mogla bi biti donesena odluka o vraćanju naše zemlje na sivu listu FATF-a, odnosno pod pojačani međunarodni nadzor zbog uočenih nedostataka u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
Kako bi pokušale izbjeći dugotrajan ostanak pod nadzorom, domaće institucije posljednjih sedmica intenzivirale su aktivnosti na ispunjavanju zahtjeva međunarodnih tijela. Na vanrednoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine predsjedavajuća Borjana Krišto ovlaštena je da, u ime Vijeća ministara, potpiše Pismo o političkoj opredijeljenosti na visokom nivou. Tim dokumentom potvrđuje se prihvatanje Akcionog plana FATF-a i spremnost institucija da u dogovorenim rokovima provedu predviđene mjere.
Prethodno je usvojena informacija Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine o trenutnom statusu zemlje u postupku pregleda koji provode međunarodna tijela zadužena za procjenu efikasnosti sistema borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Boravak na sivoj listi ne znači automatske sankcije niti finansijsku izolaciju, ali predstavlja ozbiljno upozorenje međunarodne zajednice da postoje slabosti u kontroli finansijskih tokova. Takav status utiče na percepciju rizika, zbog čega banke i druge finansijske institucije širom svijeta uvode dodatne procedure kada posluju sa subjektima iz zemlje koja se nalazi pod pojačanim nadzorom.
Praktične posljedice najviše bi osjetili privrednici koji svakodnevno posluju sa inostranstvom. Međunarodna plaćanja mogla bi postati sporija zbog dodatnih provjera dokumentacije i složenijih administrativnih procedura. Istovremeno, povećanje obima kontrola gotovo uvijek znači i rast troškova poslovanja.
Poseban rizik predstavlja mogućnost da pojedine međunarodne finansijske institucije preispitaju ili čak ukinu korespondentske odnose sa bankama iz Bosne i Hercegovine. U takvom scenariju određene transakcije mogle bi biti otežane ili privremeno onemogućene, što bi dodatno pogodilo izvoznike, uvoznike i kompanije koje zavise od brzog međunarodnog platnog prometa.
Iako konačna odluka još nije donesena, 18. juni mogao bi biti datum koji će odrediti naredne korake Bosne i Hercegovine u jačanju sistema finansijskog nadzora i vraćanju povjerenja međunarodnih partnera. Ukoliko zemlja bude vraćena na sivu listu, pred institucijama će se naći zahtjevan zadatak provođenja reformi kako bi se što prije otklonili uočeni nedostaci i izbjegle dugoročne negativne posljedice po ekonomiju.
