Počela naplata ulaznica za Aja Sofiju: Strani turisti neće biti zadovoljni cijenom

Turisti koji planiraju da posjete Istanbul moraće ubuduće da plaćaju visoku cjenu za posjetu jednoj od njegovih najvećih atrakcija - Aja Sofiji.

Strani posjetioci izdvajaće 25 eura kako bi posjetili kulturni spomenik, ali će državljani Turske i dalje moći da je besplatno obilaze kao džamiju, odnosno u svrhu prisustva bogosluženjima.

Ranije je obilazak Aja Sofije bio besplatan za sve posjetioce.

Promjena je dio šireg plana da se turisti razdvoje od vjernika, koji će u ovu impozantnu građevinu ulaziti kroz odvojene ulaze. Pored toga, kako bi se u bogomolji održao mir i tišina, turisti više neće imati na raspolaganju prave vodiče, nego će o specifičnostima ovog mjesta učiti preko posebnih slušalica sa integrisanim predavanjima na oko dvadeset jezika.

Greek Reporter, citirao je ministra kulture i turizma Mehmeta Nurija Ersoja da su naplata ulaznica i ostale promjene "u skladu sa preporukama Uneska". Čelnici se nadaju da će na takav način zaštititi ovo mjesto, urediti posjete i spriječiti gužve.

Od kršćanskog hrama do džamije

Sagrađena između 532. i 537. godine Aja Sofija je više puta mjenjala namjene. Više od 900 godina bila je kršćanska bogomolja, ali je nakon pada Konstantinopolja pod vlast Otomanske imperije 1453. pretvorena u džamiju. Tridesetih godina prošlog vijeka pretvorena je u muzej, uvrštena je na listu Svjetske baštine pod zaštitom Uneska još 1985, ali joj Vlada Turske joj je u julu 2020. oduzela status muzeja i ponovo pretvorila u džamiju.

Ovoj odluci protivili su se mnogi zvaničnici Uneska, kao i arheolozi i istoričari umjetnosti, tvrdeći da nekontrolisan protok posjetilaca oštećuje istorijsku građevinu.

Udruženje grčkih arheologa (SEA) tako je u 2022. objavilo otvoreno pismo kojim su pozvali generalnog direktora Uneska Odri Azule da "silom interveniše" i zaštiti Aja Sofiju u Istanbulu.

Prema njihovim tvrdnjama, posljednjih godina spomenik je bio na meti vandalizma i pretrpio značajna oštećenja, a sadašnju upravu Aja Sofije nazvali su "destruktivnom".

U otvorenom pismu arheolozi ukazali su i na nedavno oštećenje koje su pretrpili mermerni podovi tokom nezgode sa mašinama za čišćenje, ali i na vandalizam primjećen na Carskoj kapiji i mozaiku Bogorodice sa Hristom.

Mari Iv Lafontan, istoričarka umjetnosti koja proučava srednjevjekovnu umjetnost i prakse konzerviranja, tada je izjavila da su sveta mjesta, bilo da je riječ o crkvi ili džamiji, ipak namjenjena svakodnevnoj upotrebi.

"Kao istoričari i konzervatori samo možemo da se nadamo da će posjetioci, vjernici ili oni koji to nisu, tretirati građevinu sa poštovanjem, kao i oni dijelovi vlasti kojima je povjerena briga i čuvanje ovog neprocjenjivog kulturnog blaga, bez obzira na vjersko opredjeljenje", rekla je Lafontan