Dok građani Bosne i Hercegovine svakodnevno odgovaraju za neplaćene račune, poreske obaveze i administrativne propuste, dio onih koji odlučuju o njihovim sudbinama nije ispunio ni jednu od osnovnih zakonskih obaveza – prijavljivanje vlastite imovine i interesa.
Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), čak 35 nosilaca pravosudnih funkcija nije dostavilo izvještaje o imovini i interesima za 2025. godinu, uprkos jasno propisanoj zakonskoj obavezi. Među njima je deset aktivnih sudija i tužilaca, dok je 25 osoba kojima je mandat u međuvremenu istekao.
Radi se o ljudima koji svakodnevno odlučuju o krivici i nevinosti građana, izriču kazne, vode istrage i tumače zakone. Upravo zbog toga njihov propust nije tek administrativna greška, već pitanje odgovornosti i povjerenja u pravosudni sistem.
Pravila za građane, izuzeci za nosioce funkcija?
Jedan od temelja svakog ozbiljnog pravosuđa jeste transparentnost njegovih nosilaca. Prijavljivanje imovine uvedeno je kako bi javnost imala uvid u eventualne nesrazmjere između prihoda i stečene imovine, ali i kako bi se spriječili sukobi interesa, prikrivanje imovine ili drugi oblici zloupotrebe funkcije.
Kada upravo oni koji bi trebali biti simbol zakonitosti ne ispune tu obavezu, teško je očekivati da građani vjeruju kako zakon važi jednako za sve.
Posebno zabrinjava činjenica da ovo nije prvi put da VSTV evidentira ovakve propuste. Problem se iz godine u godinu ponavlja, što otvara pitanje da li postojeće sankcije imaju dovoljno odvraćajući efekat ili se dio pravosudnih funkcionera jednostavno ne osjeća obaveznim da poštuje pravila.
Slijede disciplinski i prekršajni postupci
Iz VSTV-a su pojasnili da će, nakon provjere razloga zbog kojih izvještaji nisu dostavljeni, za svakog pojedinačnog obveznika biti poduzeti odgovarajući koraci.
Za aktivne sudije i tužioce informacije će biti dostavljene Uredu disciplinskog tužioca (UDT), koji će odlučivati o eventualnom pokretanju disciplinskih postupaka.
Kada je riječ o bivšim nosiocima pravosudnih funkcija, predsjednik VSTV-a podnijet će nadležnim sudovima zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka.
Zakonom o VSTV-u predviđene su novčane kazne od 2.000 do 10.000 konvertibilnih maraka za odgovorna službena lica koja ne sarađuju s Odjelom za provjeru izvještaja o imovini i interesima.
Problem koji traje godinama
Da se ne radi o izolovanom slučaju potvrđuju i raniji podaci.
Odjel za provjeru izvještaja VSTV-a već je pripremio 23 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka protiv bivših nosilaca pravosudnih funkcija koji nisu dostavili izvještaje o imovini.
Istovremeno, Ured disciplinskog tužioca pokrenuo je šest disciplinskih postupaka zbog kršenja obaveza prijavljivanja imovine i interesa.
VSTV je u međuvremenu donio i konačne disciplinske odluke protiv troje sudija koji su sankcionisani zbog neblagovremenog prijavljivanja svoje imovine.
Sve to pokazuje da problem nije nov, niti je riječ o pojedinačnim slučajevima.
Transparentnost nije formalnost
Izvještaji o imovini nisu obični formulari koji se popunjavaju radi statistike. Njihova svrha je omogućiti provjeru da li postoji nesklad između prijavljenih prihoda i stvarne imovine, da li postoje sukobi interesa i da li nosioci pravosudnih funkcija obavljaju aktivnosti koje nisu spojive s njihovim položajem.
Odjel za provođenje postupka po izvještajima upravo zbog toga provjerava tačnost, cjelovitost i istinitost dostavljenih podataka te rezultate dostavlja VSTV-u i Uredu disciplinskog tužioca.
Ako izvještaj nije dostavljen, takva provjera praktično nije moguća u punom obimu.
Povjerenje se ne gradi šutnjom
Bosna i Hercegovina već godinama bilježi nizak nivo povjerenja građana u pravosuđe. Svaka vijest koja ukazuje na izostanak odgovornosti među nosiocima pravosudnih funkcija dodatno produbljuje taj jaz.
Građani opravdano očekuju da oni koji primjenjuju zakon budu prvi koji će ga poštovati. Transparentnost, odgovornost i jednakost pred zakonom nisu privilegije koje važe samo za građane, već standard koji bi pravosudni funkcioneri trebali dosljedno ispunjavati.
Hoće li u ovom slučaju uslijediti konkretne disciplinske i prekršajne sankcije ili će sve ostati na formalnim upozorenjima, pokazat će postupci nadležnih institucija. Upravo od njihove dosljednosti zavisit će i poruka koju pravosuđe šalje javnosti – da li su pravila jednaka za sve ili postoje oni koji mogu izbjeći obaveze bez ozbiljnijih posljedica.
Ono što treba napomenuti je da je nedostavljanje izvještaja o imovini predstavlja kršenje zakonske obaveze, ali samo po sebi ne predstavlja dokaz korupcije, nezakonito stečene imovine ili drugog krivičnog djela. O eventualnoj disciplinskoj ili prekršajnoj odgovornosti odlučivat će nadležni organi u skladu sa zakonom.
