Masovna otkazivanja rezervacija i letova stanovnika zaljevskih zemalja kao rezultat situacije na Bliskom istoku snažno su pogodila sarajevske hotele.
Iako je došlo do stabilizacije nakon sukoba Izrael – Iran, hotelijeri otvoreno priznaju da situacija i dalje nije nimalo dobra, s tek nekoliko izuzetaka.
Dodatno, odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o ukidanju viza za turiste iz zaljevskih zemalja, koja je stupila na snagu 1. juna i traje do 30. septembra, stigla je prekasno za mnoge.
Hotelski sektor trpi značajne gubitke jer su upravo gosti iz ovih zemalja činili veliki dio ljetnih posjeta. Posebno su pogođeni hoteli koji su najveći dio svojih planova i ponuda prilagodili ovom tržištu. U praksi, Sarajevo se može posmatrati kroz dvije turističke cjeline — grad i planine — a većina hotela se oslanja na ljetnu sezonu zbog dolaska turista sa Bliskog istoka. Ovaj model pokazao se rizičnim u trenutku kada gosti izostanu.
Problem dodatno pogoršava izostanak dugoročne strategije, pa je trenutna situacija mnoge dovela do "pitanja opstanka". Odluka o ukidanju viza reflektovala je političku, a ne ekonomsku logiku, i nema konkretnog plana kako iskoristiti ovu mjeru za jačanje turizma.
Iako se nada postoji za narednu sezonu, trenutna slika pokazuje koliko je važno ozbiljno promišljati šta je potrebno gostima da bi BiH izabrali kao destinaciju. Primjer konkurencije poput Gruzije, gdje arapski turisti imaju mogućnost kupovine nekretnina, pokazuje da Bosna i Hercegovina mora ponuditi dodatne pogodnosti i razloge za dolazak.
Uz to, masovna otkazivanja rezervacija u junu vezana su i za otkazane letove, nesigurnost povratka kući te pozive zaposlenicima državnih institucija da se vrate u matične zemlje.
Iako je odluka o ukidanju viza inicijalno izazvala povećan broj rezervacija, pogoršana sigurnosna situacija na Bliskom istoku dovela je do velikog broja otkazivanja. Čak i nakon djelimične stabilizacije, stanje se nije znatno promijenilo.
Podaci Agencije za statistiku BiH iz augusta prošle godine pokazuju da su strani turisti najviše noćenja ostvarili iz Saudijske Arabije (12,1 posto), Turske (10 posto), Srbije (7,5 posto), Hrvatske (7,4 posto), Njemačke (4,9 posto), Kuvajta i Italije (po 4,1 posto), Slovenije (3,8 posto) te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Poljske (po 3,3 posto).
Podaci za juni bit će objavljeni tek početkom augusta, jer je potrebno vrijeme za prikupljanje podataka s različitih nivoa vlasti.
