Blagdan slobode, objave božijih zapovijedi i proljeća počinje sa prvim sumrakom

Jevreji danas od zalaska sunca proslavljaju Pesah, jedan od najvažnijih praznika kojim Jevreji slave povezivanje sa Bogom i oslobođenje od ropstva u kojem su živjeli u vrijeme egipatskih faraona više stotina godina.

Pored čina oslobađanja jednog naroda iz ropstva obilježava se još jedan jedinstven vjerski događaj – dobijanjem Tore – Deset Božijih zapovijedi.

Pesah uvijek pada na proljeće, od 15. do 21. dana mjeseca Nisana, koji se još u Tori naziva i Aviv (proljeće). Ove godine počinje večeras i trajat će do 13. aprila.

Jevrejska zajednica u BiH svake godine organizirati molitvu, a poslije nje već poznatu seder večeru na kojoj čitava zajednica sjedi zajedno i čita se Hagada koja opisuje događaje o izlasku Jevreja iz egipatskog ropstva.

Slavlje započinje večerom koja se zove "Seder veče". Seder je Hebrejska riječ koja znači red, a Seder obredna večera, na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi drugi običaji obavljaju po strogo utvrđenom redu.

I hrana se servira na "Kearat Seder", to je veliki tanjur na kojem je postavljeno sve što je potrebno za jelo tokom večere.

Biblijska priča povezana sa ovim praznikom

U Starom Zavjetu, u 2. Mojsijevoj knjizi, kaže se da, nakon što je faraon odbio da oslobodi Izraelite, a šta su ga po Božijem nalogu molili Mojsije i Aron, Bog je poslije svakog odbijanja na Egipćane poslao pošast: krv (na nekoliko dana, voda se pretvara u krv), žabe, komarce, muhe, stočnu kugu, crne čireve na ljude i životinje, tuču, skakavce, neprestani trodnevni mrak i kao posljednju desetu pošast – smrt svih prvorođenih ljudi i životinja.

Uoči desete pošasti, također po Božijem nalogu, Jevreji su svoje domove obilježavali krvlju žrtvenog jagnjeta , kako bi se znalo gdje su i kako bi bili pošteđeni. Kada je lelek probudio faraona čija porodica nije bila pošteđena , odmah je pustio Jevreje da odu iz Egipta i sa sobom povedu svoje životinje, kako su i tražili.

Nakon što su Jevreji u svitanje, na brzinu i napustili Egipat, tako brzo da ni hljeb nije stigao da uskisne, počela je odiseja kroz pustinju… a kada su stigli do planine Sinaj, Mojsije je primio deset Božijih zapovijesti.

Pesah je jedan od tri hodočasna praznika kada svi Jevreji koji imaju mogućnost, idu na hodočašće u Jerusalem.

U Hebrejskom jeziku Pesah se još naziva i Hag A-macot (praznik prijesnih, beskvasnih hljebova) jer je u vrijeme praznika izričito zabranjeno jelo sa kvascem, pa čak i posjedovanje bilo čega kvasnog, zatim Zeman Herutenu (u doslovnom prevodu, praznik naše slobode, a u slobodnom prevodu odgovara našem praznik slobode) i Hag Haariv (praznik proljeća, zato što uvijek pada u proljeće.

Prema podacima Jevrejske općine u Sarajevu živi oko 700 Jevreja, a jevrejska zajednica u Sarajevu postoji više od 450 godina.