Ulazak Bosne i Hercegovine u novu izbornu godinu ponovo je aktivirao političke kalkulacije, koalicione pregovore i borbu za biračku podršku. Dok se stranke već pripremaju za političko nadmetanje, u javnom prostoru sve češće se postavlja pitanje da li se kampanje svode na retoriku ili na konkretne planove za upravljanje državom.
Posebna pažnja usmjerena je na probosanski politički blok, koji često u javnosti ističe zaštitu državnih interesa, evropski put i očuvanje suvereniteta Bosne i Hercegovine. Od stranaka koje se pozicioniraju na toj platformi očekuje se jasniji strateški pristup, jer političke deklaracije same po sebi ne mogu riješiti strukturalne probleme s kojima se država suočava.
Politička scena Bosne i Hercegovine već godinama funkcioniše u atmosferi stalnih tenzija između različitih koncepata upravljanja državom. Dok pojedini politički akteri insistiraju na decentralizaciji i entitetskoj autonomiji, drugi zagovaraju jačanje centralnih institucija i integraciju prema evropskim standardima.
Međutim, sve češće se ističe da najveći izazovi za državu ne proizlaze samo iz otvorenih političkih sukoba, nego i iz sporosti institucionalnih reformi, nedovoljne administrativne efikasnosti i nedostatka dugoročne razvojne strategije.
Država kao svakodnevno iskustvo građana
Za većinu stanovništva, kvalitet državnog sistema ne mjeri se političkim programima, nego funkcionalnošću javnih usluga. Od javnog prijevoza i komunalne infrastrukture do zdravstvenog i obrazovnog sistema, građani formiraju mišljenje o državi na osnovu svakodnevnih iskustava.
Brzina reakcije institucija u kriznim situacijama, transparentnost u radu javnih službi i odgovornost nosilaca funkcija postaju ključni faktori povjerenja u državni sistem. Kada institucije djeluju efikasno, jača se percepcija stabilnosti. Suprotno tome, dugotrajni administrativni zastoji ili politizacija javnog sektora doprinose rastu nepovjerenja.
Pojedini analitičari upozoravaju da politička borba koja se isključivo fokusira na simbolička pitanja često ostavlja po strani reforme u ekonomiji, infrastrukturi i upravljanju javnim resursima.
Potreba za stručnijim upravljanjem institucijama
Jedno od često postavljanih pitanja u javnoj debati odnosi se na kadrovsku politiku i kvalitet upravljanja javnim sektorom. Kritičari postojećeg modela tvrde da politička imenovanja ponekad imaju prednost nad stručnim kriterijima, što može negativno uticati na efikasnost sistema.
Posebno se naglašava važnost profesionalizacije uprave, jačanja regulatornih tijela i stvaranja ambijenta u kojem će stručnost imati veću težinu od političke pripadnosti. U tom kontekstu, uspješnost državne politike sve više se povezuje s kvalitetom upravljačkih struktura, a ne samo s izbornim rezultatima.
Izbori kao test političke zrelosti
Predstojeći izborni ciklus smatra se važnim trenutkom za političke aktere koji se deklarativno zalažu za evropski put Bosne i Hercegovine. Očekuje se da kampanje ne budu zasnovane samo na kritikama političkih protivnika, nego i na jasnim planovima ekonomskog razvoja, reforme javnog sektora i jačanja institucionalne odgovornosti.
U takvom kontekstu, sve češće se postavlja pitanje da li će političke elite biti spremne na poteze koji mogu biti kratkoročno nepopularni, ali dugoročno korisni za stabilnost države. Budućnost Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri zavisi od sposobnosti političkog sistema da uspostavi ravnotežu između demokratskog legitimiteta, stručnosti i funkcionalnog upravljanja institucijama.
Iako se politički sukobi vjerovatno neće smanjiti u skorije vrijeme, rastu očekivanja da izbori donesu jasnije programske ponude i odgovorniji pristup upravljanju državom.
