Organizacije Aarhus Centar u Bosni i Hercegovini i CEE Bankwatch Network uputile su zahtjev nadležnim institucijama da Zakon o izmjenama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i RH bude hitno povučen iz hitne procedure, ističući da predložene izmjene “štete interesima građana i FBiH te otvaraju prostor za pogodovanje nepoznatom investitoru bez iskustva”.
Na temelju pravne i finansijske analize spornog prijedloga zakona, organizacije upozoravaju da bi ovim zakonom bila omogućena netransparentna i nezakonita dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez izrade studije izvodljivosti i provođenja tendera, čime se ugrožava javni interes građana i države BiH.
“Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa. U ovom Zakonu ključna prava i obaveze investitora ostaju nedefinisane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i finansijski rizik za FBiH”, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network naglašava da i dalje nema informacija o tome koliko će projekt koštati građane FBiH. “Vlada FBiH do danas nije izašla sa izračunom koliko bi ‘gasifikacija’ FBiH mogla koštati građane niti zašto se federalna kompanija BH GAS zamjenjuje privatnim investitorom koji je tek nedavno osnovao kompaniju i nema nikakvog iskustva u izgradnji gasne infrastrukture. Jedina vidljiva ‘referenca’ ove kompanije je njena politička povezanost s američkim predsjednikom Trumpom, a ne tehničko ili operativno iskustvo”, rekla je Gallop.
Gligor Radečić iz CEE Bankwatch Network dodaje da je projekt dugoročni rizik za FBiH. “U trenutku globalne energetske krize, ulaganje u projekte koji povećavaju ovisnost o uvoznom fosilnom gorivu, u državi koja gotovo da ne troši gas, predstavlja dugoročni rizik za energetsku i finansijsku stabilnost FBiH”, kazao je Radečić.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH upozorio je na servilan odnos političara iz FBiH prema američkim investitorima. “Beskičmenjaci koji upravljaju našom državom ponašaju se kao vazali diktatora sa zapada i prepuštaju energetski suverenitet BiH u ruke privatne kompanije uspostavljene od Trumpovih trabanta, pod kontrolom nepredvidive Trumpove administracije. Taj potez može Bosnu i Hercegovinu dovesti u poziciju kolonije čija budućnost zavisi od hirova jednog čovjeka i njegove radikalne politike”, rekao je Žiško.
On je zaključio da je hitno potrebno povući zakon iz procedure, izraditi novu studiju izvodljivosti projekta Južne interkonekcije i gasifikacije FBiH, te donijeti odluke o energetskom sektoru na temelju realne strategije i uključivanja stručnjaka i šire javnosti.
