Procedura izbora novih sudaca u Ustavni sud Bosne i Hercegovine ulazi u završnu fazu, a političke i medijske tenzije oko kandidata postaju sve izraženije. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uskoro bi trebao izabrati dvoje novih sudaca – jednog iz reda hrvatskog i jednog iz reda bošnjačkog naroda – koji će zamijeniti sadašnjeg predsjednika Suda Mirsada Ćemana i sutkinju Valeriju Galić, koja početkom oktobra odlazi u mirovinu.
U užem izboru za nove suce, prema informacijama iz parlamentarnih i pravosudnih krugova, nalaze se imena Ivana Matešića, Zlatka Brkića, Katice Artuković, Monike Mijić i Ivone Jukić iz reda hrvatskog naroda, te Lejle Konjić-Dragović, Demirela Delića i Dženete Omerdić iz reda bošnjačkog naroda.
Političke veze kandidata pod povećalom
Najviše pažnje izazvao je navodni favorit za nasljednika Valerije Galić – Ivan Matešić, tužitelj iz Glavnog tužiteljstva BiH porijeklom iz Rame. Dok dio političke i medijske scene problematizira njegovu navodnu bliskost s Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, drugi upozoravaju da se prema kandidatima različitih političkih i nacionalnih pozadina primjenjuju potpuno različiti kriteriji.
U bošnjačkom političkom korpusu otvoreno se govori o favoritima bliskim Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine. Tako se Lejla Konjić-Dragović povezuje s krugom oko Nermin Nikšić, dok se za Dženetu Omerdić tvrdi da uživa podršku Denis Bećirović.
Međutim, ono što posebno izaziva pažnju jeste činjenica da se pojedinim kandidatima spočitavaju navodne političke simpatije ili fotografije sa političarima, dok se istovremeno godinama prešućuje politička prošlost aktuelnog predsjednika Ustavnog suda BiH.
Prešućena uloga Mirsada Ćemana u SDA
Iako je javnosti bilo poznato da su Mirsad Ćeman i bivša sutkinja Seada Palavrić nekada obavljali visoke funkcije u Stranka demokratske akcije, tek posljednjih dana u javnom prostoru intenzivnije se govori o činjenici da je Ćeman tokom rata bio vršilac dužnosti predsjednika SDA.
Prema navodima političkih analitičara i hroničara unutarstranačkih odnosa u SDA, Ćeman je tu funkciju obavljao nakon što je Alija Izetbegović, zbog ratnih okolnosti i obaveza u državnom Predsjedništvu, zamrznuo svoju stranačku funkciju u skladu s Platformom za djelovanje Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine u ratnim uvjetima.
Na taj način, Ćeman je praktično tokom cijelog rata bio formalni lider tada najjače bošnjačke političke stranke. Zanimljivo je da taj podatak gotovo nikada nije bio istaknut u njegovim službenim biografijama, niti je bio dio dominantnog javnog narativa o njegovoj političkoj i profesionalnoj karijeri.
Biografija koja izostavlja ključni politički detalj
Mirsad Ćeman rođen je 1955. godine u Miljanovcima kod Tešnja. Završio je medresu u vrijeme bivšeg komunističkog sistema, a potom diplomirao pravo na Univerzitetu u Banjoj Luci. Od samog osnivanja SDA priključio se stranci i ubrzo izgradio jednu od najutjecajnijih lokalnih organizacija u Tešnju.
Od 1990. do 2006. bio je zastupnik SDA u više zakonodavnih tijela – od Skupštine SRBiH, preko Parlamenta Republike BiH, do Parlamentarne skupštine BiH. Bio je i delegat u Domu naroda BiH, te zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.
Pravosudni ispit položio je 1998. godine u Sarajevu, nakon čega se posvetio advokaturi. Za suca Ustavnog suda BiH imenovan je 2008. godine. Funkciju predsjednika Suda obavljao je od 2015. do 2018., potom je bio potpredsjednik, a na mjesto predsjednika ponovo je izabran 2025. godine.
Ipak, u većini zvaničnih biografija i javnih predstavljanja izostavljen je podatak da je upravo on bio vršilac dužnosti predsjednika SDA tokom najtežeg ratnog perioda u Bosni i Hercegovini.
Dvostruki standardi i politička instrumentalizacija
Upravo zbog toga sve više se postavlja pitanje postojanja dvostrukih standarda u javnom tretmanu kandidata za najviše pravosudne funkcije u državi.
Dok se pojedinim kandidatima iz reda hrvatskog naroda problematizira čak i pretpostavljena bliskost s HDZ-om BiH ili privatne fotografije sa političkim ličnostima, činjenica da je aktuelni predsjednik Ustavnog suda BiH bio na čelu SDA godinama je ostajala gotovo potpuno izvan fokusa javnosti.
Kritičari smatraju da se time potvrđuje selektivni pristup dijela političke i medijske scene, u kojem političke veze postaju problem samo kada se odnose na “nepoželjne” kandidate, dok se slične ili mnogo ozbiljnije političke biografije drugih aktera prešućuju ili relativiziraju.
U atmosferi dubokog nepovjerenja između političkih blokova i naroda u Bosni i Hercegovini, izbor novih sudaca Ustavnog suda BiH tako ponovo prerasta iz stručnog i pravnog pitanja u otvorenu političku borbu za utjecaj nad jednom od najvažnijih institucija države.
