U Srebrenici je danas predstavljen sveobuhvatan izvještaj pod nazivom “Sa riječi na djela: Hronologija pokušaja podrivanja ustavnog integriteta Bosne i Hercegovine”, koji detaljno dokumentuje niz političkih, zakonodavnih i institucionalnih poteza vlasti entiteta Republika Srpska od sredine 2023. do sredine 2025. godine.
Ovaj izvještaj predstavlja važan analitički resurs u razumijevanju političke krize koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu, posebno kada je riječ o djelovanju koje ima za cilj potkopavanje ovlasti državnih institucija i destabilizaciju ustavnog poretka.
Dokument, koji je rezultat rada Foruma za saradnju i istraživanja (FSI), pruža hronološki pregled ključnih odluka i retorike političkog rukovodstva Republike Srpske. U fokusu su zakoni koji su direktno išli ka umanjivanju nadležnosti države, uključujući donošenje entitetskog zakona o upravljanju nepokretnom imovinom, čija je suspenzija poslužila kao okidač za usvajanje zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika na teritoriji RS.
Autori izvještaja naglašavaju kako je cilj bio ponuditi objektivan i faktografski utemeljen prikaz događaja koji su doveli do sadašnjeg stanja institucionalnog i političkog zastoja. Kako se navodi, posebna pažnja posvećena je govoru mržnje i islamofobičnoj retorici koja je pratila institucionalne odluke, čime je dodatno ugroženo povjerenje građana u vladavinu prava.
U izvještaju se razmatra pet mogućih scenarija razvoja krize. Prvi scenarij predviđa institucionalnu reintegraciju kroz strogo provođenje zakona, hapšenja i finansijsko uslovljavanje, pri čemu bi Republika Srpska bila primorana povući neustavne zakone i vratiti se saradnji s državnim institucijama. No, da bi taj proces bio moguć, potrebno je angažovanje umjerenih aktera unutar SNSD-a, poput članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koji su se u određenoj mjeri distancirali od radikalne naracije.
Drugi scenarij razmatra mogućnost formiranja paralelnog pravnog sistema u RS-u koji odbija primjenjivati državne zakone i odluke, čime bi se de facto formirala dva pravna poretka unutar BiH. Ovakav razvoj događaja imao bi katastrofalne posljedice za evropski put BiH, dok bi javnost postepeno postala pasivna zbog dugotrajne izloženosti političkom neredu.
Treći scenarij podrazumijeva privremeno zadržavanje statusa quo kroz političke pregovore i međunarodno posredovanje. Prema toj varijanti, kriza se privremeno “zamrzava”, uz postizanje dogovora o suspenziji spornih zakona, ali bez rješavanja suštinskih ustavnih sporova. Ovakvo “krizno upravljanje” zahtijevalo bi niz političkih kompromisa koje aktuelni lideri teško mogu isporučiti, posebno uzimajući u obzir političku dinamiku u Sarajevu.
Četvrti scenarij ukazuje na opasnost eskalacije krize u sigurnosnu dimenziju, što bi moglo dovesti do intervencije međunarodnih aktera poput OHR-a i EUFOR-a. Dalje militarizovanje policije RS i sprečavanje djelovanja državnih agencija poput SIPA-e mogli bi izazvati vanjsku reakciju i “prisilne mjere” kako bi se očuvao dejtonski okvir.
Peti, ujedno i najalarmantniji scenarij, predviđa formalnu ustavnu dezintegraciju BiH. U ovoj verziji događaja, Republika Srpska ide korak dalje – donosi vlastiti ustav, prekida sve veze s institucijama države BiH, osniva sopstvene vojne i carinske strukture te organizuje referendum o nezavisnosti. Takav razvoj događaja značio bi kraj Dejtonskog mirovnog sporazuma i doveo bi do duboke i trajne destabilizacije čitave regije.
Iz Foruma za saradnju i istraživanja napominju da je dokument nastao na temelju višegodišnjeg istraživačkog rada, a istraživački tim čine eksperti iz oblasti prava, politike i ljudskih prava. FSI je i ranije objavljivao studije o stanju ljudskih prava povratničkih zajednica, zločinima iz mržnje, te diskriminaciji u pristupu obrazovanju i javnim službama na prostoru entiteta RS.
Predstavljena analiza već je prevedena na engleski jezik i distribuirana svim relevantnim domaćim i međunarodnim akterima u BiH. Cilj izvještaja je, kako navode iz FSI-a, da ponudi jasnu i nepristrasnu sliku političkih procesa u BiH, te doprinese boljem međunarodnom razumijevanju krize koja prijeti samim temeljima državnog suvereniteta.
Kompletan izvještaj možete pročitati ovdje
