Tim naučnika predvođen Katsuhikom Hayashijem, profesorom biologije genopma na Sveučilištu Osaka, su prvi put stvorili miševe s dva biološka muška roditelja, što je značajna prekretnica u reproduktivnoj biologiji.
Oni su proizveli jajašca iz stanica kože muških miševa koja su, nakon implantacije u ženke miševa, proizvela zdrave mladunce, objavljeno je u časopisu Nature. Rezultati ovog istraživanja bi se u budućnosti mogli primjenjivati u tretmanima plodnosti, uključujući istospolne parove, a isto tako moglo bi pomoći u sprječavanju izumiranja ugroženih životinja.
Upozorenje naučnika
Ipak, naučnici upozoravaju da je potrebno provesti još mnogo istraživanja prije nego što se kultivirane stanice mogu koristiti za izradu ljudskih jajašaca u laboratoriju.
"Očekuje se da će primjena na ljudima trajati dugo, možda deset ili više godina. Čak i ako se primijeni, nikad ne znamo jesu li jajne stanice dovoljno sigurne za proizvodnju bebe", kazao je Hayashi.
Istraživači su uzeli stanice kože iz repova potpuno odraslih muških laboratorijskih miševa, koje, kao i kod muških ljudi, sadrže jedan X i jedan Y kromosom, i pretvorili ih u inducirane pluripotentne matične stanice ili iPSC - vrstu stanice koju su znanstvenici reprogramirali u embrionalno stanje. Ovaj proces genetskog inženjeringa, koji uvodi specifične gene za stvaranje stanica koje oponašaju embrionalne matične stanice, prvi je počeo koristiti Nobelom nagrađeni znanstvenik Shinya Yamanaka, prenosi Nature.
Proces istraživanja
Kako je objasnio Hayashi, kada se iPSC uzgajaju u laboratoriju, nekoliko njih spontano izgubi Y kromosom, koji nije neophodan za rast ove određene vrste stanica, stvarajući "XO" stanice.
Istraživači su uzgajali XO stanice i otkrili da su neke stanice razvile dva X kromosoma kao rezultat pogrešnih dioba stanica - što ih čini kromosomski ženskim. Tretiranje XO stanica sa spojem koji se zove reversin povećao je broj XX stanica, otkrili su istraživači.
Tim naučnika je odatle pretvorio XX stanice u primordijalne zametne stanice, prekursore jajnih stanica i spermija, koje su naknadno programirane sa signalima koji ih pretvaraju u jajne stanice. Nakon što su oplođena spermom i implantirana u maternicu miša, jajašca su stvorila živo potomstvo.
"Ova studija je posebno zgodna jer iskorištava pogreške za koje je poznato da se javljaju tijekom kulture XY stanica, koje dovode do gubitka Y kromosoma i kasnijeg dobivanja drugog X kromosoma, što rezultira XX stanicama koje su sposobne generirati žive potomaka", ocijenio je Rod Mitchell, profesor razvojne endokrinologije u MRC Centru za reproduktivno zdravlje na Sveučilištu Edinburgh u Škotskoj.
Mitchell je dodao kako njegova potencijalna primjena za ljude ipak ostaje neizvjesna.
