Hrvatski sabor raspravljat će o opozivu premijera te zemlje Andreja Plenkovića na prijedlog 33 opoziciona zastupnika koji kao razloge za opoziv navode korupcijske afere, neprovođenje zdravstvene reforme te pravodobne obnove nakon potresa, prenose hrvatski mediji.
Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja dolazi na saborsku raspravu prvi put od kako je Andrej Plenković u oktobru 2016. preuzeo premijersku dužnost. Opozicija je proteklih godina bezuspješno pokušavala opozivati cijelu Vladu i niz ministara, ali nikada premijera.
Pitanje povjerenja Plenkoviću inicirao je Domovinski pokret koji je, u saradnji s ostalom opozicijom, prikupio potrebne potpise da se taj prijedlog nađe u saborskoj proceduri.
Prema pisanju tamošnjih medija, opozicija navodi da su brojni razlozi za opoziv - od afere Janaf, preko milijardu kuna izvučenih iz Ine i zatvaranja sisačke Rafinerije, izostale obnove i zdravstvene reforme do afere 'software' i 'sms' u kojoj je, smatraju kompromitiran zbog poruka bliskih saradnika prema direktorima javnih kompanija. Vlada odbija sve navode iz prijedloga opozicije kao neutemeljene te ističe da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja premijeru.
“Radi se o prijedlogu koji je još jedan loš uradak oporbe koji se zasniva na nizu neistina i netačnih tvrdnji”, uzvratili su, među ostalom, iz Vlade koja se o inicijativi očitovala u pet detaljno objašnjenih tačaka.
“Potpuno je neistinita tvrdnja predlagatelja da je predsjednik Vlade kompromitiran tekstualnim porukama koje su objavljene u medijima. Navedene tekstualne poruke ničim ne ukazuju na njegovu povezanost s bilo kakvim dvojbenim radnjama”, navodi Vlada.
Početak rasprave o prijedlogu za pokretanjem pitanja povjerenja predviđen je za 15 sati, a Sabor će prije toga objedinjeno raspraviti izmjene zakona o akvakulturi te o morskom ribarstvu.
Zakonom o morskom ribarstvu se uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike Evropske unije te se utvrđuju nadležna tijela i njihove zadaće, nadzor i kontrola, načini postupanja i izvješćivanja Evropske komisije te prekršajne odredbe. Na nacionalnoj razini zakonom se uz ostao utvrđuju ciljevi ribarstvene politike, način gospodarenja i zaštite mora, način i uslovi obavljanja ribolova i prikupljanje podataka.
Zakonom će se također osigurati prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj, odgovarajuće usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, kao i sadržajno unapređenje teksta uvođenjem novih normativnih rješenja.
