U pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine ponovo se otvorilo pitanje – koliko u praksi vrijede pravosnažne presude najviših sudskih instanci.
Naime, Osnovni sud u Banjoj Luci već dva puta je odbio provesti odluku koja proizlazi iz pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine, ostavljajući Milorada Dodika i dalje upisanog kao predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u sudskom registru političkih organizacija.
Prvi put takva odluka donesena je u novembru 2025. godine, kada je zahtjev za brisanje Dodika iz registra podnijela Centralna izborna komisija BiH. Drugi put identičan zahtjev stigao je početkom februara 2026. godine, ovaj put direktno od Suda Bosne i Hercegovine. Ipak, Osnovni sud u Banjoj Luci ponovo je odbio postupiti po tom zahtjevu.
Ovakav rasplet praktično znači da pravosnažna osuđujuća presuda iz februara 2025. godine, koja bi trebala proizvesti određene pravne posljedice, još uvijek nije provedena u dijelu koji se odnosi na registraciju političke funkcije lidera SNSD-a.
Otvoreno pitanje odgovornosti sudija
Situacija je izazvala reakcije u političkim i pravnim krugovima. Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Predrag Kojović zatražio je od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine pojašnjenje šta će ova institucija poduzeti povodom odluka Osnovnog suda u Banjoj Luci.
Kojović je postavio direktno pitanje: da li će biti ispitana odgovornost sudija koji su donijeli ovakve odluke i na koji način će se osigurati da pravosnažne presude državnog suda budu zaista provedene.
Drugim riječima, otvorena je dilema koja već godinama prati bh. pravosuđe – može li se desiti da presuda postoji na papiru, ali da u praksi ostane bez stvarnih posljedica.
VSTV: Ne možemo se miješati u konkretne predmete
Odgovor je stigao od predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Sanin Bogunić, koji je naglasio da Vijeće, prema važećim zakonima, nema ovlasti da se direktno miješa u postupanje sudova u konkretnim predmetima.
U svom odgovoru Bogunić podsjeća da je osnovna uloga VSTV-a osiguravanje nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa. Međutim, kako navodi, zakonski okvir jasno ograničava mogućnost da Vijeće izdaje instrukcije ili naređenja sudijama u vezi s pojedinačnim slučajevima.
Drugim riječima, čak i kada se pojave ozbiljne dileme o provođenju presuda ili postupanjima sudova, VSTV formalno ne može narediti kako će sud postupiti u određenom predmetu.
Ipak pokrenuta interna provjera
Ipak, slučaj nije potpuno ignorisan. Bogunić je naveo da su radna tijela VSTV-a već razmatrala cijelu situaciju nakon što je Centralna izborna komisija u novembru 2025. godine uputila dopis u kojem je ukazala na problem provođenja pravosnažne presude.
Kako bi dobilo potpunu sliku, Vijeće je zatražilo dodatne informacije od relevantnih pravosudnih institucija, prije svega od Sud Bosne i Hercegovine i Osnovni sud u Banjoj Luci.
Od tih institucija je zatraženo da dostave detaljna pojašnjenja o tome koje su konkretne aktivnosti poduzete u vezi sa brisanjem Milorad Dodik iz registra političkih organizacija kao predsjednika Savez nezavisnih socijaldemokrata, uključujući i svu relevantnu dokumentaciju.
Tek nakon prikupljanja tih informacija, slučaj bi mogao biti proslijeđen Uredu disciplinskog tužioca VSTV-a, koji ima nadležnost da utvrdi da li je u postupanju nosilaca pravosudnih funkcija eventualno bilo disciplinskih propusta.
Presuda bez posljedica?
U međuvremenu, pravni i politički paradoks ostaje na snazi: pravosnažna presuda državnog suda postoji, ali njene pravne posljedice još uvijek nisu u potpunosti provedene u praksi.
Ovakve situacije dodatno produbljuju sumnje dijela javnosti u funkcionisanje pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini, gdje se često postavlja pitanje da li su svi zakoni i presude jednako obavezujući za sve – ili se njihova primjena ponekad zaustavlja na granici političke realnosti.
Upravo zbog toga ovaj slučaj ponovo otvara staru dilemu: da li je riječ o pravnom nesporazumu između institucija ili o još jednom primjeru dubokih pukotina u sistemu koji bi trebao garantovati vladavinu prava.
