Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine pripremilo je izmjene Zakona o plaćama i drugim naknadama u pravosudnim institucijama na državnom nivou, koje predviđaju radikalno povećanje otpremnina za sudije i tužioce prilikom odlaska u penziju – s dosadašnje jedne osnovne plate na čak pet posljednjih prosječnih neto plata.
Ova izmjena nije rezultat socijalne politike ni budžetskog viška, već direktna posljedica presude Ustavnog suda BiH koja je, po svemu sudeći, raskrinkala diskriminatorni pristup prema nosiocima pravosudnih funkcija u državnim institucijama.
Podsjetimo, važeći zakon do sada je garantovao sudijama i tužiocima na nivou BiH isplatu jedne osnovne mjesečne plaće kao otpremninu, što je drastično manje u poređenju s kolegama u Federaciji BiH, koji imaju pravo na pet svojih neto plata. Sud BiH je uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakonskog rješenja, a Ustavni sud BiH je u septembru 2024. presudio da je član 11 Zakona – koji reguliše otpremnine – u suprotnosti s Ustavom BiH, ali i s Protokolom 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje zabranu diskriminacije.
Prema mišljenju Ustavnog suda, zakonodavac nije dao ni razumno ni objektivno opravdanje zašto su sudije i tužioci na nivou BiH stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na one u FBiH. Stoga je naloženo da se ova neustavna odredba uskladi u roku od šest mjeseci – što je Ministarstvo pravde sada pokušalo učiniti.
U praktičnom smislu, to znači da će iznosi otpremnina porasti višestruko i za pojedine pozicije prelaziti iznose od 20.000 KM. S obzirom na to da osnovna mjesečna plata sudije u Sudu BiH i tužioca u Tužilaštvu BiH iznosi 3.800 KM, a za predsjednika Suda i glavnog tužioca 4.400 KM – uvećane otpremnine biće značajan teret za budžet.
Finansijski efekti ove zakonske korekcije već su procijenjeni – tokom tekuće godine očekuje se izdvajanje 101.515 KM, naredne godine 720.260 KM, dok će 2027. trošak iznositi 713.522 KM. Ukupno više od 1,5 miliona KM za samo tri godine – i to bez uključivanja eventualnog daljeg rasta plata, koji je zakonski vezan za porast prosječne neto plate u zemlji.
Naime, zakon koji reguliše plate u pravosuđu predviđa da se osnovice automatski usklađuju kada prosječna neto plata u BiH pređe prag od 800 KM – što je odavno slučaj, s obzirom na to da trenutna prosječna neto plata u zemlji iznosi 1.574 KM. Time se i osnovice plata u sudskim i tužilačkim institucijama redovno povećavaju, što dodatno pojačava budžetski udar usljed ovih izmjena.
Odluka Ustavnog suda otvara pitanje: kako je moguće da ovakva zakonska diskriminacija traje godinama bez korekcije? I zašto su državni organi reagovali tek nakon što je Ustavni sud eksplicitno ukazao na neustavnost? Time se ponovo skreće pažnja na manjak političke volje da se reformiše pravosudni sistem, ali i na inertnost zakonodavne vlasti kada su u pitanju pitanja pravde i jednakosti u tretmanu državnih službenika.
I dok se zakon sada formalno usklađuje s odlukom najvišeg sudskog autoriteta, ostaje gorak utisak da se jednakost u pravosuđu u Bosni i Hercegovini ne gradi proaktivnim djelovanjem institucija, već tek nakon sudskih opomena i naloga.
