Preživjeli logoraši i članovi njihovih porodica danas obilježavaju 31. godišnjicu formiranja logora Batković kod Bijeljine, 30. godišnjicu od rušenja džamija u Janji i 10. godišnjicu spomen-obilježja šehidima i civilnim žrtvama rata ovih područja.
Koncentracioni logor Batković bio je jedan od najvećih logora u Bosni i Hercegovini.
U mjestu Batković, udaljenom 12 kilometara od Bijeljine, civilne i vojne vlasti Republike Srpske su u hangarima poljoprivrednog preduzeća formirale logor za građane muslimane i Hrvate.
Osnovan je naređenjem Glavnog Štaba VRS, koje je izvršila komanda Istočnobosanskog korpusa. Za komandanta je postavljen pukovnik Momčilo Despot, a njegovu funkciju je u avgustu 1992. godine preuzeo pukovnik Velibor Stojanović.
Više od 4.000 logoraša iz cijele države prošlo je kroz ovaj logor. Ubijeno je najmanje 80 zarobljenika, a na desetine njih je fizički i seksualno zlostavljano.
Logor se sastojao od tri osmatračnice i dva hangara veličine približno 50 sa 30 metara u kojima je bilo zatočeno do 1.400 ljudi. Još 200 ljudi je bilo zatočeno u vojnom šatoru podignutom u krugu logora. Tukli su ih svakodnevno.
Logor je bio opasan bodljikavom žicom.
Zatočenici nisu dobijali dovoljno hrane i vode. Četvorica ili petorica starijih zatočenika je umrlo od izgladnjivanja ili iscrpljenosti.
Od juna 1992. do juna 1995. godine, u logoru „Batković“ ubijeno je najmanje šest muškaraca među kojima su Zulfo Hadžiomerović, Husein Čurtić, Ferid Zečević i Mehmed Hodžić.
Pred ICTY-em su za zločine u logoru „Batković“, pored drugih djela, osuđeni: Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, i Radovan Karadžić, predsjednik proširenog Predsjedništva Republike Srpske, na doživotni zatvor, Momčilo Krajišnik, član odbora Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine (SDS) i predsjednik Skupštine bosanskih Srba na kaznu zatvorom u trajanju od 20 godina.
Nakon priznavanje krivice, za zločine u logoru „Batković“ pored drugih djela, osuđena je i Biljana Plavšić, članica Predsjedništva i proširenog Predsjedništva Republike Srpske BiH, na 11 godina zatvora.
Za zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona, pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđen je Gligor Begović u svojstvu pripadnika Vojske Republike Srpske na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.
