Poslanik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara predložio je izmjene Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, koje izazivaju brojne kontroverze i podižu ozbiljna pitanja o motivima jednog od najistaknutijih političara Federacije BiH.
Prema informacijama dostupnim iz parlamentarnih krugova i Zakonodavnopravnog sektora Sekretarijata zajedničke službe institucija BiH, prijedlog zakona izgleda manje kao rješenje javnog interesa, a više kao lični manevar za obezbjeđivanje sopstvenih finansijskih privilegija i zaobilaženje sankcija SAD-a.
Sumnjiva procedura i presedan u zakonodavstvu
Čavara je svoj prijedlog uputio direktno Komisiji za budžet i finansije Predstavničkog doma, čime je zaobiđena Ustavnopravna komisija, koja je po standardnoj proceduri nadležna za davanje ustavnog osnova za zakonska rješenja. Ovakav potez predstavlja svojevrsni presedan u zakonodavnoj praksi BiH, a Zakonodavnopravni sektor jasno upozorava da prijedlog sadrži brojne proceduralne i formalne manjkavosti.
Prijedlog ne sadrži obavezno mišljenje Direkcije za evropske integracije, što znači da nije provjerena usklađenost sa zakonodavstvom EU. Također, tokom izrade zakona nisu konsultirane nadležne institucije i organizacije, što je obavezno prema Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa.
Lični interes nad javnim dobrom
Prema analizi sadržaja zakonskog prijedloga, Čavara ga je uputio, kako se navodi, „lično radi sebe“, odnosno kako bi sebi osigurao isplate plate i naknada uprkos sankcijama koje mu prijete sa strane SAD-a. Umjesto da zakon rješava sistemske probleme u finansiranju institucija BiH, prijedlog je fokusiran na omogućavanje centralizirane isplate primanja za njega i njegov krug.
Čavara u obrazloženju navodi da izmjene imaju za cilj omogućavanje „ostvarivanja osnovnih ljudskih prava zaposlenih u institucijama BiH“, uključujući pravo na rad, imovinu i plaću. Ipak, stručna analiza ukazuje da je riječ o zakonu koji formalno koristi univerzalni jezik ljudskih prava kako bi prikrio svoje lične motive.
Kršenje pravila i ignorisanje procedure
Zakonodavnopravni sektor je posebno upozorio da Čavara, kao član Kolegija Predstavničkog doma, nije pribavio mišljenje Direkcije za evropske integracije BiH, što je obavezno prema članu 105. Poslovnika. Pored toga, Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa nalažu da kada se mijenja više od polovine postojećeg zakona, ili se radi više od trećine izmjena, mora se pristupiti donošenju novog zakona – što u ovom slučaju nije učinjeno.
Drugim riječima, Čavara je u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog zakonskih izmjena mimo propisanih odredbi Poslovnika i pravila za izradu zakona, koristeći mehanizme državnih institucija za rješavanje sopstvenih finansijskih interesa, a ne interesa građana ili države.
Politički i etički aspekti
Ovaj potez, prema mišljenju stručnjaka i analitičara, baca ozbiljnu sjenku na integritet i političku odgovornost članova Parlamentarne skupštine BiH. Dok građani zemlje čekaju rješenja za sistemske probleme u finansiranju institucija, Čavara koristi svoj položaj kako bi sebi obezbijedio finansijsku sigurnost i zaobišao međunarodne sankcije.
U kontekstu političke i javne odgovornosti, pitanje je koliko ovakvi postupci urušavaju poverenje u zakonodavnu vlast i jačaju percepciju da pojedini političari u BiH koriste državu i zakon kao alat za ličnu korist. Proceduralne nepravilnosti, ignorisanje mišljenja Direkcije za evropske integracije i presedan u zaobilaženju Ustavnopravne komisije čine Čavarin prijedlog zakona jednom od najozbiljnijih i najprovokativnijih zloupotreba parlamentarnog sistema u posljednjih nekoliko godina.
