Pripadnici Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) viđeni su u jednom hotelu u Karakasu, sudeći prema fotografijama koje posljednjih dana kruže društvenim mrežama.
Ovo označava prvo poznato prisustvo izraelskog osoblja u Venecueli još otkako je bivši lider Hugo Chavez 2009. godine prekinuo diplomatske odnose s Izraelom i protjerao njegove diplomate zbog rata u Gazi.
Iako bi vizuelni prizori izraelskih uniformi u srcu Venecuele mogli sugerisati neočekivani geopolitički manevar, stvarni razlog njihovog prisustva je humanitarne prirode. Riječ je o stručnjacima i spasilačkim timovima koje je Izrael poslao kako bi pomogli lokalnim vlastima nakon razornih zemljotresa koji su nedavno pogodili ovu južnoameričku državu.
Ipak, s obzirom na to da su odnosi dviju zemalja godinama bili zamrznuti, ovaj potez dolazi u trenutku kada Izrael intenzivno radi na širenju svog vojnog i strateškog otiska širom Latinske Amerike.
Historijski kontekst
Prije 2005. godine, Izrael i Venecuela održavali su stabilnu vojnu saradnju. Najistaknutiji projekat bio je ugovor o modernizaciji venecuelanskih borbenih aviona F-16 korištenjem izraelske tehnologije. Međutim, taj dogovor je na kraju zamrznut zbog snažnog protivljenja Sjedinjenih Američkih Država, čiji je primarni cilj bio zaštita vlastitog odbrambenog tržišta.
Nova ofanziva u Latinskoj Americi
Dok je prisustvo u Venecueli vođeno odgovorom na prirodnu katastrofu, izraelski vojni uticaj na ostatku kontinenta širi se kroz niz konkretnih strateških i odbrambenih sporazuma:
Argentina: Dvije zemlje su, prema navodima, u poodmakloj fazi pregovora o uspostavljanju izraelske vojne misije na argentinskom tlu. Cilj ove misije bila bi koordinacija zajedničkih vojnih vježbi, olakšavanje razmjene obavještajnih podataka i jačanje strateških veza, pri čemu bi Argentina potencijalno služila kao logističko čvorište za izraelske operacije u Južnoj Americi. Pojedini izvještaji sugerišu da bi Buenos Aires mogao ponuditi Izraelu pristup svojim ogromnim rezervama litijuma kao dio šireg bilateralnog aranžmana.
Čile: Država koja je nedavno zabranila poslovanje izraelskim odbrambenim kompanijama već je ukinula taj veto, signalizirajući potencijal za obnovu unosne prodaje naoružanja.
Brazil i Meksiko: Ove najveće latinoameričke ekonomije nastavljaju s nabavkom izraelskih vojnih dronova, s posebnim fokusom na poznate serije bespilotnih letjelica Hermes i Heron.
Kolumbija: U maju 2026. godine, Kolumbija je zvanično najavila kupovinu 18 modernizovanih, polovnih izraelskih borbenih aviona Kfir. Ovo predstavlja jedan od najvećih odbrambenih poslova između Izraela i ove regije u posljednjih nekoliko godina.
Postavlja se pitanje – može li trenutna "diplomatija katastrofe" u Venecueli otvoriti vrata za postepeno otopljavanje odnosa i u Karakasu, ili će prisustvo Izraela ostati isključivo ograničeno na saniranje posljedica zemljotresa? U svakom slučaju, jedno je jasno: Latinska Amerika ponovo postaje ključno tržište za izraelske vojne i diplomatske interese.
