Ako se ikada budete pitali kako izgleda kada se naučna zvanja dijele kao promo naljepnice na pijaci, dovoljno je pogledati slučaj Siniše Karana.
Čovjek se u medijima uporno predstavlja kao profesor ustavnog prava, a istovremeno Bosnu i Hercegovinu naziva „državnom zajednicom“. To je otprilike jednako ozbiljno kao da profesor matematike tvrdi da je 2+2 jednako 5, ali da „istorija to tek treba potvrditi“.
I zaista, Karan nas je još jednom podsjetio da SNSD-ova „nauka“ ima vlastite zakone, vlastite udžbenike i vlastite ustave. Po tim udžbenicima, BiH nije država, Schmidt je „nelegalan stranac“, Sud i Tužilaštvo BiH su „neustavni“, a referendum je – vjerovali ili ne – svetinja.
Referendum kao nova religija SNSD-a
Dok normalni profesori na fakultetima studentima objašnjavaju kako funkcionišu pravni sistemi, Karan se pojavi pred kamerama i ispaljuje političko-teološke metafore. „Referendum je svetinja“, kaže on. Nije jasno da li je mislio na pravnu kategoriju ili je riječ o novom obredu SNSD-a u kojem se umjesto molitvi uče Dodikovi govori, a umjesto krsta diže glasački listić sa zaokruženim „DA“.
Onako kako ga je Karan opisao, referendum više zvuči kao neka vrsta sakramenta: ne traži dozvolu, ne čeka saglasnost, ne priznaje institucije – referendum je božanski, ultimativni izraz volje naroda. Ukratko, referendum je ono što Dodik i njegova partija kažu da jeste.
I dok se u realnim demokratskim društvima referendum koristi kao oblik izjašnjavanja građana u skladu sa zakonom i ustavom, u Karanovom imaginarijumu referendum je čarobni štapić kojim se brišu zakoni, ukida država i pišu nova pravila igre.
Profesor ustavnog prava bez ustava
Ali vrhunac komedije dolazi u trenutku kada „profesor“ Karan mrtav-hladan izjavi da BiH nije država nego „državna zajednica“. To vam dođe kao kada bi profesor biologije rekao da je čovjek zapravo vrsta povrća, ili profesor geografije tvrdio da je Zemlja ravna ploča.
Za one koji nikada nisu otvorili Ustav BiH – evo kratkog podsjetnika: prvi član jasno kaže da Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje kao država, članica UN-a, s međunarodno priznatim granicama. Dakle, nema državne zajednice, nema izmišljenih konstrukcija, nema pravnih bajki. To je jasno, crno na bijelo.
Pa otkud onda Karanu ta „državna zajednica“? Vrlo jednostavno – nije je pročitao u Ustavu, nego u Dodikovim govorima i stranačkim pamfletima. A tamo BiH postoji samo kao neugodna obaveza, nešto što se mora trpjeti dok ne dođe „veliko oslobođenje“ u vidu raspada.
Akademik Dodikovih bajki
Karan se voli predstavljati kao pravni autoritet, ali njegova predavanja više liče na političke mitinge. Kada govori o Ustavu, on zapravo tumači Dodikove želje. Kada objašnjava pravo, on misli na pravo SNSD-a da osporava sve što ne ide u njihovu korist. A kada kaže „državna zajednica“, on zapravo ponavlja ono što se već godinama šapuće u stranačkim kuloarima – da je BiH samo privremeni aranžman koji će se jednog dana raspasti.
Drugim riječima, Karan je profesor ustavnog prava koliko je i Dodik mirotvorac. Na papiru možda zvuči ozbiljno, ali u praksi je parodija.
Ispitni rok za Karana
I zato, hajde da probamo ovo obrnuti u akademski test.
Pitanje 1: Šta je Bosna i Hercegovina?
A) Država priznata u UN-u.
B) Državna zajednica (po SNSD udžbeniku).
C) Privremeni problem koji treba razgraditi referendumima.
Za prolaz iz predmeta „Ustavno pravo I“ tačan odgovor je A. Ali profesor Karan, nažalost, uporno zaokružuje B.
Pitanje 2: Ko piše ustave?
A) Ustavotvorna skupština i međunarodno priznati procesi.
B) Siniša Karan u slobodno vrijeme.
C) Milorad Dodik na stranačkim skupovima.
Opet, tačan odgovor je A. Ali Karan bi, bez sumnje, zaokružio B i C zajedno.
Satira kao stvarnost
I tako, dok se ozbiljni pravnici u ovoj zemlji bore da odbrane Ustav i očuvaju minimum pravnog poretka, Siniša Karan pred očima javnosti pravi pravnu lakrdiju. Njegove izjave o „državnoj zajednici“ nisu tek lapsus, nego svjesna politička konstrukcija. Ali to što dolazi od nekoga ko se potpisuje kao profesor ustavnog prava – čini sve još bizarnijim i komičnijim.
Jer šta nam ostaje osim da se smijemo kada neko ko studentima treba objašnjavati šta je država – javno tvrdi da ona to nije.
Zaključak: Profesore, vidimo se na roku
Zato, profesore Karan, spremite se. Sljedeći rok iz Ustavnog prava počinje jednostavnim pitanjem:
„Šta je Bosna i Hercegovina?“
Ako opet odgovorite „državna zajednica“ – bojim se da ćete pasti. Ne kod nas, nego kod samog Ustava. A Ustav, za razliku od vaših izjava, nema popravni.
Do tada, hvala na smijehu. Jer kada se politika pretvori u cirkus, vi ste taj koji drži mikrofon i najavljuje tačke.
