Bosna i Hercegovina i dalje nema efikasan mehanizam za provjeru imovine svojih javnih zvaničnika, iako je upravo taj alat ključan u borbi protiv korupcije. Iznimke čine Kanton Sarajevo i Brčko distrikt, dok su pojedini kantoni, poput Tuzlanskog i Unsko-sanskog, tek nedavno započeli provjere imovine svojih izabranih predstavnika.
Evropska unija godinama poziva vlasti u BiH na usvajanje zakona koji bi omogućili efikasnu kontrolu imovine, ali rezultata na državnom i entitetskom nivou gotovo da nema.
Prema Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za 2024. godinu, mnogo više nosilaca javnih funkcija na državnom nivou dostavilo je imovinske kartone (425 od 550), no protiv onih koji to nisu učinili nisu pokrenuti postupci niti izrečene sankcije. U Republici Srpskoj, primjerice, od 4.000 obaveznika imovinske kartone je dostavilo tek 136. Federacija BiH i dalje ne provodi pravila o sukobu interesa, dok Brčko distrikt i Kanton Sarajevo bilježe relativno visoke rezultate u kontroli i sankcionisanju nepravilnosti. Tuzlanski kanton pokazuje određeni napredak, ali s ograničenim rezultatima.
Podaci Centralne izborne komisije BiH pokazuju da 96 izabranih lokalnih zvaničnika nakon oktobarskih izbora 2024. godine nije dostavilo svoje imovinske kartone. Među njima su i predsjednici PDP-a i SDS-a, Draško Stanivuković i Milan Miličević. Primjer Stanivukovića dodatno ilustrira problem: nedavno je postao vlasnik stana od 135 kvadratnih metara u Banjoj Luci, vrijednog više od pola miliona KM, koji nije prijavio CIK-u.
U Kantonu Sarajevo, zakon jasno propisuje obavezu prijave imovine i poklona, sankcije za neprijavljivanje te mehanizme provjere. Ured za borbu protiv korupcije KS dosljedno provodi postupke, uključujući podnošenje krivičnih prijava i prekršajnih naloga protiv nosilaca javnih funkcija zbog nepravilnosti u prijavi imovine.
Sličan model djelimično je uveden u Tuzlanskom kantonu, gdje se prikupljaju relevantne isprave i dokazi o imovini, ali još nije bilo slučajeva utvrđenih prekršaja s propisanom novčanom kaznom od 10.000 KM za davanje lažnih podataka.
Na državnom nivou, niti jedna institucija nema ovlaštenje za provođenje ovakvih provjera. Izborni zakon BiH propisuje obavezu dostavljanja imovinskih kartona, ali ne predviđa sankcije za njihovo neispunjavanje ili davanje netačnih podataka. Time sistem ostaje gotovo potpuno nefunkcionalan, a jedini nadzor vrše mediji i nevladine organizacije.
U Brčko distriktu postoje zakonske sankcije – primjerice, dopredsjednik Skupštine distrikta kažnjen je s 2.000 KM zbog neprijavljene imovine, što pokazuje da zakon može funkcionisati ukoliko se dosljedno primjenjuje.
Zaključak je jasan: Bosna i Hercegovina treba sveobuhvatni, funkcionalni sistem provjere imovine na svim nivoima vlasti, s javnom objavom podataka i jasno propisanim prekršajnim i krivičnim sankcijama. Tek tada će se ostvariti visok nivo transparentnosti i smanjiti prostor za korupciju u obavljanju javnih funkcija.
