Prva hongkonška astronautkinja, Li Jiaying, lansirana je u svemir u okviru kineske misije Shenzhou-23.
Četrdesettrogodišnja policajka i majka troje djece dio je tročlane posade koja je u nedjelju navečer lansirana na kinesku svemirsku stanicu Tiangong, gdje će biti zadužena za teret i eksperimente. Misija je najnoviji korak u ambicioznom kineskom svemirskom programu, čiji je cilj poslati ljudsku posadu na Mjesec do 2030. godine .
Misija Shenzhou-23
Pored Lija, posadu čine Zhu Yangzhu, 39-godišnji vazduhoplovni inženjer, i Zhang Zhiyuan, bivši pilot ratnog zrakoplovstva, također 39-godišnji. Svemirska letjelica lansirana je raketom Long March 2-F u 23:08 sati po lokalnom vremenu u nedjelju iz pustinje Gobi na sjeverozapadu Kine, dok je velika gomila mahala kineskim zastavama.
Nekoliko sati kasnije, uspješno se spojio sa svemirskom stanicom Tiangong. Jedan od glavnih zadataka misije Shenzhou-23 je proučavanje uticaja mikrogravitacije na ljudski organizam kroz niz eksperimenata.
Historijski trenutak
Lider Hong Konga John Lee nazvao je Lijevo učešće u misiji "historijskim" trenutkom. Sama Li je rekla da ju je inspirisao Yang Liwei, prvi kineski čovjek u svemiru. "Ovo je rijetka prilika. Zašto ne pokušati?", citirala je njene riječi novinska agencija Xinhua.
Godina u orbiti i svemirska utrka
Misija također uključuje ključni eksperiment, tokom kojeg će barem jedan član posade provesti cijelu godinu u orbiti, a vlasti će kasnije odlučiti ko će biti izabran. Ako bude uspješna, bit će to jedan od najdužih boravaka u svemiru u historiji, tek nešto manje od rekorda od 14 mjeseci koji drži ruski kosmonaut Valery Polyakov od 1995. godine. Ovaj napor dolazi usred ubrzane svemirske utrke sa Sjedinjenim Državama, koje planiraju spustiti posadu na Mjesec do 2028. Kina šalje astronaute na svoju svemirsku stanicu Tiangong u šestomjesečnim rotacijama od 2021. godine.
Jačanje kineske svemirske ekspertize
"Stavljanje i opreme i ljudi u orbitu na godinu dana predstavlja drugačiji izazov za opremu i posadu u poređenju s kraćim misijama Shenzhou iz ranijih faza programa", rekao je za AFP Richard de Grijs, astrofizičar i profesor na Univerzitetu Macquarie u Australiji. Rekao je da to pokazuje da Kina stiče iskustvo u dugotrajnim svemirskim misijama, kao i u istraživanju dubokog svemira.
Kineska svemirska letjelica Chang'e-6 je 2024. godine prvi put u historiji prikupila i vratila uzorke stijena s daleke strane Mjeseca. Kasnije ove godine Kina planira provesti orbitalni probni let svoje svemirske letjelice Mengzhou, koja je dizajnirana za transport astronauta na Mjesec.
