Pojava ptičje gripe na jednoj farmi u naselju Karanovac - općina Petrovo, pokrenula je lančanu reakciju koja je pogodila cijeli peradarski sektor u Bosni i Hercegovini. Kao direktna posljedica, izvoz pilećeg mesa prema Evropska unija privremeno je zaustavljen, a domaći proizvođači suočavaju se s ozbiljnim finansijskim gubicima.
Mjera zabrane uvedena je krajem februara i, iako je riječ o preventivnom potezu, već sada ostavlja duboke posljedice na tržište i proizvodnju.
Stroge mjere i kontrola na terenu
Nakon potvrde zaraze, nadležne veterinarske službe reagirale su po propisima. U krugu od 10 kilometara izvršen je detaljan nadzor, uzeti su uzorci sa svih farmi, a kretanje je ograničeno na ukupno 22 farme u općini Petrovo i okolnim područjima.
Inspektori su uveli strogu kontrolu, pa je svako kretanje životinja i robe moguće isključivo uz njihov nadzor.
Ipak, prema posljednjim informacijama, situacija je pod kontrolom – novih slučajeva zaraze nema, što daje tračak nade da bi kriza mogla biti kratkog daha.
Privremena blokada, trajne posljedice
Iako se mjera zabrane izvoza formalno vodi kao privremena, njeni efekti su itekako stvarni. Prema procjenama proizvođača, gubici bi mogli dostići i do 20 posto ukupnih prihoda.
Razlog je jednostavan – piletina koja je bila planirana za izvoz sada ostaje na domaćem tržištu.
To znači:
višak robe
pad cijena
dodatni troškovi skladištenja
Velike količine mesa završavaju u hladnjačama, što dodatno opterećuje proizvođače novim troškovima i logističkim problemima.
Izvoz stao, ali nije potpuno ugašen
Iako je tržište Evropska unija trenutno zatvoreno, određeni kanali izvoza i dalje funkcionišu.
Posebno je značajno da granica sa Srbija ostaje otvorena, što omogućava plasman dijela proizvodnje i ublažava pritisak na domaće tržište.
Ipak, ključni udar dolazi zbog činjenice da najveći dio izvoza iz BiH tradicionalno ide prema Hrvatska i drugim članicama EU.
Trka s vremenom
Prema procjenama iz sektora, zabrana izvoza traje 30 dana, ali bi uz sve administrativne i kontrolne procedure ukupno mogla potrajati i do 40 dana.
U tom periodu peradari pokušavaju pronaći alternativna rješenja – od preusmjeravanja robe na druga tržišta do jačanja prodaje unutar BiH.
Međutim, pitanje koje visi u zraku jeste koliko dugo sektor može izdržati ovakav pritisak.
Sektor na ivici otpornosti
Peradarstvo je jedan od najvažnijih izvoznih segmenata poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, s godišnjom proizvodnjom od oko 60 hiljada tona.
No, ova kriza dolazi u trenutku kada se proizvođači već bore s rastom cijena stočne hrane i energije.
Privremena zabrana izvoza tako nije samo zdravstveni problem – ona razotkriva krhkost cijelog sistema koji ovisi o stabilnom izvozu.
Oprezni optimizam
Unatoč svemu, iz sektora stižu umjerene, ali pozitivne procjene. Ako se ne pojave novi slučajevi zaraze, očekuje se da bi izvoz prema Evropska unija mogao biti brzo obnovljen početkom aprila.
Do tada, peradari ostaju u nezavidnoj poziciji – između punih hladnjača i praznih računa.
Jer u ovoj krizi, vrijeme nije samo faktor oporavka – već i najveći neprijatelj.
