Rusija će zahtijevati značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da trenutni prijedlog ne ispunjava ključne ruske interese.
Moskva vidi plan od 20 tačaka samo kao početnu tačku za daljnje pregovore, rekao je izvor iz Kremlja.
Ključni ruski zahtjevi
Prema izvoru, Moskva smatra da planu "nedostaju odredbe važne za Rusiju i da ne odgovara na mnoga pitanja". Kremlj posebno insistira na "garancijama protiv budućeg širenja vojnog saveza NATO na istok" i zahtijeva obavezu neutralnog statusa Ukrajine u slučaju njenog ulaska u Evropsku uniju.
Osim toga, Rusija je nezadovoljna zbog "nedostatka ograničenja" u pogledu veličine ukrajinskih oružanih snaga i vrsta oružja koje smije posjedovati. Na listi zahtjeva nalaze se i "jasne garancije" u vezi sa statusom ruskog jezika u Ukrajini, kao i ukidanje zapadnih sankcija i rješavanje sudbine ruske imovine zamrznute na Zapadu.
Izvor je dodao da Rusija smatra trenutni dokument "prilično tipičnim ukrajinskim planom", ali da će ga "proučiti hladne glave".
Zelenski nudi velike ustupke
Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je prvi put javno predstavio sadržaj mirovnog plana od 20 tačaka dogovorenog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Tom prilikom je naglasio da Ukrajina ne prihvata zahtjev za odricanje od članstva u NATO-u, koji je bio uključen u prethodni plan od 28 tačaka. Zelenski je također otkrio da nacrt sporazuma ne predviđa ukidanje američkih sankcija Rusiji, ali da Washington namjerava da ih postepeno ukine nakon završetka rata.
Zelenski je dodao da očekuje odgovor Moskve nakon što američka strana kontaktira Kremlj. Ukrajinski predsjednik je također razgovarao o detaljima sigurnosnih garancija između Ukrajine, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, koje bi činile ključni dio bilo kakvog mirovnog sporazuma s Rusijom.
Nacrt sporazuma od 20 tačaka je skraćena verzija originalnog plana od 28 tačaka o kojem su SAD prethodno razgovarale s ruskom stranom. U svojim izjavama, Zelenski je predstavio ono što ukrajinska strana smatra prihvatljivim kompromisom za povlačenje svojih trupa iz dijelova Donjecke regije koje trenutno ne drže ruske snage.
To područje uključuje "pojas utvrđenja", odnosno ukrajinske utvrđene gradove poput Kramatorska i Slavjanska, koji trenutno stoje na putu svakom potencijalnom ruskom napredovanju dublje u unutrašnjost Ukrajine. Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da Ukrajina mora ustupiti praktično cijelu Donjecku regiju kako bi mirovni plan uspio.
Objašnjavajući stav svoje zemlje, ukrajinski predsjednik je rekao da će Rusija morati povući svoje snage s teritorije ekvivalentne onoj koju su ustupile ukrajinske trupe, stvarajući tako demilitariziranu zonu oko nekih od trenutnih linija fronta.
„Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona predviđa praktično demilitarizovanu zonu - što znači da se teške snage uklanjaju iz ovog područja - a udaljenost je, na primjer, 40 kilometara (može biti pet, 10 ili 40 kilometara) - onda, ako su ova dva grada, Kramatorsk i Slavjansk, naša slobodna ekonomska zona, Rusi bi morali shodno tome povući svoje trupe za pet, 10 ili 40 kilometara“, rekao je Zelenski.
Ako Rusija ponovo napadne, SAD i Evropa će odgovoriti Među ostalim ključnim tačkama nacrta plana koji je iznio Zelenski, uključujući predložene promjene Kijeva, su potvrda suvereniteta Ukrajine i pakt o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, kao i sigurnosne garancije Ukrajini od strane SAD-a, NATO-a i evropskih država, što bi, prema Zelenskom, "odražavalo Član 5" - temeljni princip NATO-a o uzajamnoj odbrani.
Plan bi predvidio vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi ako Rusija napadne Ukrajinu, ali bi garancije bile povučene ako Ukrajina pokrene napad na Rusiju ili otvori vatru na rusku teritoriju bez provokacije.
Plan također uključuje paket za poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine, uključujući osnivanje Ukrajinskog fonda za razvoj za ulaganja u tehnologiju, podatkovne centre i vještačku inteligenciju, kao i ulaganja američkih kompanija u ukrajinski sektor prirodnog gasa. Zelenski je procijenio ukupne ekonomske gubitke uzrokovane ratom na 800 milijardi dolara.
Predlaže se i kompromisno rješenje za rad nuklearne elektrane Zaporiška, koja je trenutno pod ruskom kontrolom, prema kojem bi elektranom upravljala zajednička američko-ukrajinska kompanija. Pedeset posto proizvedene električne energije išlo bi u Ukrajinu, a ostatak bi distribuirale SAD. Plan također predviđa povlačenje ruskih trupa iz Dnjepropetrovske, Mikolajivske, Sumske i Harkovske regije.
Cijeli proces bi bio formaliziran pravno obavezujućim sporazumom, čiju bi provedbu nadgledalo i garantiralo Vijeće za mir kojim predsjedava američki predsjednik Donald Trump, a potpuno primirje bi stupilo na snagu odmah nakon što se sve strane dogovore.
Referendum kao konačna potvrda
Kontrola teritorije ostaje najsloženije pitanje bilo kojeg sporazuma. Zelenski je također opširno govorio o mogućem nacionalnom referendumu u Ukrajini koji bi formalizirao kraj rata.
„Ljudi bi tada mogli birati: sviđa li nam se ovo područje ili ne?“, rekao je. „To bi bio referendum. Referendum zahtijeva najmanje 60 dana. I potreban nam je pravi prekid vatre u trajanju od 60 dana; inače ga ne možemo održati. Drugim riječima, referendum ne bi bio legitiman.“ Zelenski je dodao da se od ljudi koji žive na teritorijama pod kontrolom Rusije ne može očekivati da glasaju pošteno.
„Ali na teritoriji koju kontrolišemo, gdje se zapravo može održati legalan i pošten referendum, proces glasanja i pripreme - baš kao, usput rečeno, i sa potencijalnim izborima o kojima naši partneri govore - mora se odvijati u sigurnim uslovima“, rekao je. „Bez sigurnosti, i legitimnost je upitna. Sve ovo objašnjavamo našim partnerima.“
Američki napori i reakcija Kremlja
Mirovni napori Trumpove administracije, predvođeni američkim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom i zetom američkog predsjednika Jaredom Kushnerom, posljednjih su sedmica bilježili spor napredak. Tokom vikenda, ukrajinska delegacija koju su predvodili sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost Rustem Umerov i izaslanik Kremlja Kiril Dmitriev sastala se odvojeno sa svojim američkim kolegama u razgovorima koje je Witkoff opisao kao "konstruktivne i produktivne".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je Dmitrijev Putinu podnio "detaljan izvještaj o rezultatima svog putovanja u Miami". "Na osnovu ovih informacija, Moskva će formulisati svoje sljedeće korake i nastaviti kontakte u vrlo bliskoj budućnosti putem postojećih kanala", rekao je. Peskov je odbio da ulazi u detalje, rekavši da Moskva smatra "kontraproduktivnim" raspravljati o pregovorima u medijima.
