Ruske vlasti posegnule su za jednom od najoštrijih ekonomskih mjera od početka rata u Ukrajini. Predsjednik Vladimir Putin naredio je privremenu obustavu izvoza benzina i avionskog kerozina, uz najavu da bi se ista odluka uskoro mogla odnositi i na dizelsko gorivo, što ukazuje na sve ozbiljnije probleme u snabdijevanju domaćeg tržišta.
Odluka je donesena nakon sastanka s najvišim državnim i vojnim zvaničnicima, tokom kojeg je Kremlj prvi put otvoreno priznao da su poremećaji u distribuciji goriva zahvatili više ruskih regija. Vlasti sada pokušavaju spriječiti daljnje nestašice i osigurati dovoljne količine energenata za građane, poljoprivredu i vojni sektor.
Putin je poručio da je prioritet stabilizacija unutrašnjeg tržišta, upozorivši da bi gomilanje zaliha i nekontrolisana kupovina mogli dodatno pogoršati situaciju. Zbog toga je, kako je naveo, potrebno djelovati brzo kako bi se izbjegli novi poremećaji u snabdijevanju.
Zabrana izvoza dolazi u trenutku kada se ruska energetska infrastruktura suočava s rastućim pritiskom. Posljednjih mjeseci niz rafinerija i skladišta goriva bio je pogođen napadima bespilotnim letjelicama, zbog čega je dio proizvodnih kapaciteta privremeno ili potpuno izvan funkcije.
Među postrojenjima koja su pretrpjela ozbiljna oštećenja nalaze se i neke od najvećih ruskih rafinerija, uključujući pogone koji imaju ključnu ulogu u proizvodnji benzina za domaće tržište. Istovremeno, pojedine rafinerije u centralnoj Rusiji i okolini Moskve još uvijek ne rade punim kapacitetom, što dodatno otežava normalno snabdijevanje.
Posljedice se već osjećaju u više dijelova zemlje. U pojedinim regijama prijavljeni su problemi s isporukom goriva, dok lokalne vlasti pokušavaju organizovati distribuciju kako bi prioritet dobili poljoprivreda, hitne službe i vojska.
Posebno teška situacija, prema dostupnim informacijama, vlada na okupiranom Krimu, gdje su logistički problemi i prekidi u transportu dodatno usporili dopremanje goriva. U pojedinim gradovima građani čekaju u redovima na benzinskim pumpama, a uvedene su i određene mjere štednje energenata.
Analitičari smatraju da odluka o zabrani izvoza pokazuje da Moskva želi sačuvati raspoložive zalihe za domaće potrebe, ali upozoravaju da bi takav potez mogao imati posljedice i na međunarodnom tržištu naftnih derivata. Ukoliko zabrana bude proširena i na dizelsko gorivo, moglo bi doći do dodatnih poremećaja u snabdijevanju pojedinih zemalja koje se oslanjaju na ruski izvoz.
Sam Putin priznao je da se Rusija nalazi u zahtjevnom periodu, ali je poručio da će država učiniti sve kako bi stabilizovala tržište i spriječila daljnje pogoršanje situacije.
Koliko će ove mjere biti dovoljne da zaustave energetsku krizu, zavisit će od brzine obnove oštećenih rafinerija i razvoja sigurnosne situacije u narednim sedmicama, dok ruske vlasti nastavljaju tražiti način da očuvaju stabilnost jednog od najvažnijih sektora svoje ekonomije.
