Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM za 2025. godinu izazvala je lavinu reakcija, kako među radnicima, tako i među poslodavcima i političkim analitičarima.
Dok se radnici nadaju poboljšanju životnog standarda, poslodavci upozoravaju na dodatni teret, a skeptici ovu mjeru tumače kao politički potez s kratkoročnim ciljem.
Prema Almiru Bečareviću, predsjedniku KV SBiH, povećanje minimalne plaće donosi značajan prihod Vladi FBiH, procijenjen na čak 800 miliona KM u dodatnim porezima i doprinosima. Ova cifra temelji se na procjeni da 223.285 radnika trenutno ima platu manju od 1.000 KM. Međutim, Bečarević upozorava da ovo povećanje nije trajno rješenje, već privremena mjera koja nosi značajne implikacije.
"Vlada ovom odlukom pokušava pridobiti simpatije radnika, ali pravi cilj su penzioneri. Dodatni prihod od poreza i doprinosa iskoristit će se za povećanje penzija, što je mjera trajnog karaktera. S druge strane, povećanje minimalne plaće ostaje samo privremeno rješenje. Šta će se desiti 2026. godine, kada ova odluka istekne? Hoće li iko smjeti rasteretiti privredu i suočiti se s političkim posljedicama?" pita se Bečarević.
On ovu odluku naziva ishitrenom i optužuje Vladu FBiH za korištenje radnika i poslodavaca kao sredstava u političkom marketingu. "2026. godina je izborna, a ova mjera je očigledan pokušaj ostanka na vlasti, a ne ozbiljno rješenje za minimalne plaće ili rasterećenje privrede. Kada dođe vrijeme za novu odluku, nastat će drama, jer će povećanje penzija postati trajno, dok će privreda i dalje nositi teret," zaključuje.
Odluka o povećanju minimalne plaće donijela je podijeljene reakcije. Dok jedni vide šansu za bolji život radnika, drugi upozoravaju na dugoročne posljedice za poslodavce i privredu. U svakom slučaju, jasno je da će 2026. godina donijeti izazove koji će zahtijevati dalekosežne odluke – odluke koje možda više neće biti politički motivirane, već vođene ekonomskom stvarnošću.
