Nakon više od pet sati rasprave, posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) nastavila je rad raspravom o preostalim tačkama dnevnog reda koje se tiču stavljanja van snage zakona već osporenih od strane Ustavnog suda BiH.
Zakoni se odnose na pitanje državne imovine i zabranu djelovanja institucija BiH na teritoriji RS, uključujući Sud BiH, Tužilaštvo, VSTS i SIPA-u.
Poslanici su podijeljeni oko prijedloga Srđana Mazalice, koji je istakao da je cilj “resetovanje” prethodnih odluka i povlačenje zakona jedan korak unazad radi postizanja kompromisa i normalizacije ustavno-pravnog poretka. Mazalica je naglasio da trenutni kontekst, uključujući preuzimanje predsjedavanja Vijećem sigurnosti UN-a od strane Rusije i sve veći broj kritičkih glasova prema djelovanju visokog predstavnika Christiana Schmidta, čini značajnom poruku da RS pokazuje spremnost na kompromis.
S druge strane, opozicija, predvođena Ognjenom Bodirogom iz SDS-a, reagirala je kritikom, ističući da je usvajanje zakona o zabrani djelovanja institucija BiH bio oblik populizma i da se ne može provesti u praksi. Bodiroga je podsjetio da je SNSD, iako formalno predložio neusvajanje evropskih zakona, kasnije usvojio osam od njih, čime je, kako je rekao, pokazana nedosljednost u provođenju politika.
“Zakone o zabrani djelovanja Tužilaštva, Suda BiH, SIPA-e i VSTV-a niste imali ozbiljnu namjeru provoditi, i mi smo to znali jer su neprovedivi”, naveo je Bodiroga, naglašavajući duboke nesuglasice oko ustavno-pravnog okvira i interpretacije Dejtonskog sporazuma.
Rasprava jasno pokazuje trenutnu polarizaciju političkih snaga u RS-u između pokušaja kompromisa i otpora koji se oslanja na principijelnu odbranu ustavnog poretka, a konačne odluke NSRS imat će dalekosežne posljedice po unutrašnje i međunarodne odnose BiH.
