Rast cijena nafte na svjetskom tržištu ponovo otvara pitanje inflacije i mogućih novih poskupljenja u Bosni i Hercegovini. Usljed rata na Bliskom istoku mnoge države već su reagovale kako bi zaštitile svoje građane i ekonomiju, dok vlasti u BiH do sada nisu uvele konkretne mjere koje bi ublažile posljedice rasta cijena energenata.
Povećanje cijena goriva gotovo uvijek ima domino-efekat na cijene drugih proizvoda i usluga, jer troškovi transporta i proizvodnje direktno utiču na formiranje konačnih cijena na tržištu.
Susjedne zemlje već reagovale
U regionu su već poduzeti određeni koraci kako bi se spriječio nagli skok cijena. U Hrvatska je država ograničila cijene goriva, čime je omogućeno da cijene na benzinskim pumpama ostanu stabilne ili da rast bude minimalan. Ovakva mjera ima za cilj zaštitu potrošača, ali i stabilnost ukupne ekonomije.
Srbija nije ograničila marže, ali je donijela odluku o privremenoj zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata do 19. marta kako bi zaštitila domaće tržište od eventualnih nestašica i naglog rasta cijena.
S druge strane, u Crnoj Gori nisu uvedene posebne mjere, zbog čega su se u pojedinim dijelovima zemlje već pojavili problemi s nestašicom goriva na pojedinim benzinskim pumpama.
Gorivo u BiH već poskupjelo
U Bosni i Hercegovini trenutno nema nestašice goriva, ali su cijene već osjetno porasle u odnosu na početak sukoba na Bliskom istoku. Prema zvaničnim podacima iz Federacije Bosne i Hercegovine, cijena goriva porasla je za oko 40 feninga, dok je sličan rast zabilježen i u RS-u.
Ipak, na državnom nivou još uvijek ne postoje konkretne mjere koje bi ublažile posljedice rasta cijena energenata.
Zakonske izmjene tek na čekanju
Jedina inicijativa koja bi mogla omogućiti reakciju vlasti trenutno se nalazi pred Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Planirano je razmatranje izmjena zakona koje bi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine omogućile da u vanrednim situacijama, poput naglog rasta cijena nafte, smanji ili privremeno ukine marže na gorivo.
Međutim, čak i ako bi te izmjene bile usvojene u Predstavničkom domu, isti zakon mora potvrditi i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji već mjesecima funkcioniše usporeno i često bez potrebnog kvoruma.
Nakon toga bi i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine moralo donijeti posebnu odluku o ograničenju marži, što dodatno produžava cijeli proces.
Rizik od ponavljanja starog scenarija
Slična situacija zabilježena je i prije nekoliko godina, nakon početka Ruska invazija na Ukrajinu. Tada su pokušaji da se ograniče marže na gorivo u Parlamentarnoj skupštini BiH završili bez uspjeha, dok su cijene goriva i brojnih drugih proizvoda nastavile rasti.
U međuvremenu su globalne cijene nafte kasnije pale, ali su cijene mnogih osnovnih životnih namirnica ostale visoke zbog inflacije koja je nastala u tom periodu.
Nedostatak strateških zaliha
Dodatni problem predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina nema razvijen sistem strateških zaliha energenata koji bi mogao ublažiti ovakve tržišne poremećaje.
U Republika Srpska praktično ne postoje robne rezerve nafte niti javni terminali za skladištenje energenata. U Federacija Bosne i Hercegovine postoje određeni naftni terminali, ali nema jasnih informacija o količinama rezervi koje bi mogle biti korištene u kriznim situacijama.
Istovremeno, Bosna i Hercegovina zavisi gotovo isključivo od uvoza gotovih naftnih derivata, jer rafinerija u Brod već duži period ne radi.
U takvim okolnostima svako veće povećanje cijena nafte na svjetskom tržištu direktno se prelijeva na domaće tržište, što povećava rizik od novog talasa inflacije i poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
