Kuvajt u aprilu 2026. nije izvezao nijednu pošiljku sirove nafte, prvi put od kraja Zaljevskog rata, nakon zatvaranja Hormuškog moreuza i proglašenja više sile na isporuke. Platforma za praćenje tankera TankerTrackers potvrdila je da zemlja tokom mjeseca nije isporučila nijedan barel sirove nafte. Kuwait Petroleum Corporation ranije je u više navrata proglasio višu silu na isporuke nafte i derivata, jer tankeri više nisu mogli slobodno prolaziti kroz Hormuški moreuz, jedini kuvajtski izvozni pravac.
Kada kopneni i morski skladišni kapaciteti budu popunjeni, proizvođači bi mogli biti prisiljeni na zatvaranje bušotina, što nosi visoke troškove i rizik od oštećenja infrastrukture.
Prekid izvoza snažno je pogurao cijenu kuvajtske nafte, pa je referentna vrijednost skočila za 6,14 dolara na 112,32 dolara po barelu. Taj rast manje odražava stvarnu trgovinu, a više procjenu budućeg rizika i regionalne neizvjesnosti zbog moguće dugotrajnije nestašice zalivske ponude.
Analitičari Goldman Sachsa ocijenili su da su Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak među državama koje su najviše izložene zatvaranju moreuza, jer gotovo u potpunosti zavise od te rute za izvoz. Saudijska Arabija i Oman, s druge strane, imaju više prostora za preusmjeravanje isporuka preko drugih terminala i luka.
Banka procjenjuje da je proizvodnja u Zaljevu pala oko 57 posto u odnosu na nivo prije rata. Kuvajtski zvaničnici upozorili su i da bi potpuna obnova izvoznog kapaciteta, čak i nakon mogućeg nastavka plovidbe, mogla trajati mjesecima zbog obima ugašene infrastrukture i zatvorenih bušotina.
Posljednji put kuvajtski izvoz sirove nafte pao je na nulu nakon iračke invazije 1990. godine, kada su u povlačenju zapaljene stotine naftnih bušotina i teško oštećena proizvodna infrastruktura.
