Posljedice nestabilnosti na Bliskom istoku sve više osjećaju i evropske zemlje, a prema podacima Evropske komisije, ratna dešavanja u regiji značajno su povećala troškove nabavke energenata za države članice Evropske unije.
Glasnogovornica Evropske komisije Eva Hrničorova izjavila je da je u proteklih stotinu dana evropski račun za uvoz fosilnih goriva porastao za više od 47 milijardi eura, iako nije došlo do povećanja količina uvezene energije.
- Naš račun za uvoz fosilnih goriva porastao je za više od 47 milijardi eura u posljednjih stotinu dana. To je cijena koju plaćamo, iako nismo uvezli nijednu dodatnu količinu energije - izjavila je Hrničorova.
EU prvi put aktivirala novi režim sankcija: Iran na udaru zbog dešavanja u Hormuškom moreuzu
Prema njenim riječima, uprkos rastu troškova, Evropska unija nije zabilježila ozbiljnije poremećaje u snabdijevanju energentima. Takav rezultat pripisuje se mjerama koje su prethodnih godina poduzete kako bi se smanjila zavisnost od pojedinačnih dobavljača i osigurali alternativni izvori energije.
Hrničorova je naglasila da su diverzifikacija energetskih ruta i povećanje domaće proizvodnje omogućili stabilnost sistema čak i u uslovima pojačanih geopolitičkih tenzija.
Ipak, upozorila je da bi daljnja eskalacija sukoba mogla donijeti nove izazove, posebno ukoliko bi došlo do dugotrajnog zatvaranja Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih koridora za transport nafte i plina.
- Nismo to nikada ni skrivali, ali sada je jasno da smo bili vrlo dobro pripremljeni za krizu poput ove - istaknula je glasnogovornica Evropske komisije.
Najnoviji podaci pokazuju da geopolitičke krize i dalje imaju snažan utjecaj na evropsko tržište energije, čak i kada fizičko snabdijevanje nije ugroženo. Rast cijena energenata na globalnom tržištu direktno se odražava na troškove koje plaćaju evropske ekonomije, zbog čega Brisel nastavlja insistirati na jačanju energetske nezavisnosti i ubrzanju tranzicije prema obnovljivim izvorima energije.
