Nastavljanje ukoba s Iranom, koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael, potaknuo arapske države Perzijskog zaljeva da preispitaju svoje odnose s Washingtonom i američkim vodstvom, iako lideri u regiji radije ne raspravljaju o ovom pitanju javno.
Ono što kje interesantno je da zaljevske države ne govore o tome direktno; međutim, sukob je prisilio njihove lidere da preispitaju svoje odnose sa Sjedinjenim Državama i njihovim predsjednikom Donaldom Trumpom. Objašnjeno je da su mnogi lideri Zaljeva pozdravili Trumpov ponovni izbor jer su se divili njegovom stilu vanjske politike zasnovanom na obostranim interesima, a neke zemlje su čak u početku vjerovale da imaju utjecaj na njega, ali je on ignorisao njihove savjete i nastavio svoje vojne planove protiv Irana.
U izvještaju se dodaje da je izraelski napad na pregovarače Hamasa u Dohi u septembru 2025. godine podstakao Sjedinjene Države da daju obećanja o zaštiti Katara; međutim, ta obećanja nisu bila od koristi nakon početka iranske kampanje, napominjući da je Washington pomogao u presretanju nekih iranskih napada usmjerenih na arapske zemlje, ali je dao veliki prioritet odbrani Izraela, ostavljajući zemlje Perzijskog zaliva izložene baraži iranskih aviona i raketa.
Zaljevske države oslanjaju se na američku zaštitu.
Ove zemlje su također prestale s transportom robe kroz Hormuški moreuz i izgubile su status sigurnih utočišta za trgovinu, uz napomenu da se zaljevske zemlje uveliko oslanjaju na američku zaštitu, što Washingtonu daje mogućnost da djeluje u skladu sa svojim interesima, te da će se, bez obzira na kraj trenutnog sukoba, ove zemlje naći u najslabijem stanju i da će im i dalje biti potrebna podrška Sjedinjenih Država .
Izvještaj završava se tvrdnjom da su lideri Perzijskog zaljeva sve više svjesni da se želje Washingtona često sukobljavaju s njihovim interesima, ali distanciranje od Sjedinjenih Država neće biti lako.
Vrijedi napomenuti da su 28. februara Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli napade na ciljeve unutar Irana, a Iran je odgovorio napadima na izraelsku teritoriju i američke vojne ciljeve na Bliskom istoku. Eskalacija sukoba dovela je do gotovo potpunog prekida plovidbe u Hormuškom moreuzu, glavnom prolazu za svjetske zalihe nafte i tečnog prirodnog plina, što je uzrokovalo rast cijena goriva u većini zemalja svijeta.
