Dana 24. maja održan je telefonski razgovor između bjeloruskog i francuskog predsjednika. Telefonski razgovor između bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona uglavnom se fokusirao na rat u Ukrajini, mogućnosti dijaloga s Moskvom i ulogu koju evropski lideri mogu imati u diplomatskim naporima.
Prema informacijama koje je objavila bjeloruska državna agencija BelTA, Lukašenko je zatražio od Macrona da preuzme direktniju ulogu u komunikaciji s Kremljom i da se obaveže na rješavanje sukoba putem razgovora. Bjeloruski šef države predstavio je francuskog predsjednika kao jednu od najiskusnijih ličnosti u evropskoj politici i kao jednog od lidera koji mogu utjecati na otvaranje kanala dijaloga s Rusijom.
Tokom razgovora, Lukašenko je tvrdio da bi Macron, zbog svog dugog mandata na čelu Francuske i političke težine u Evropi, trebao preuzeti inicijativu za zbližavanje strana. Predložio je da francuski predsjednik razvije direktne kontakte ne samo s Moskvom, već i s Minskom, s ciljem razgovora o mogućim načinima rješavanja sukoba.
„Ti si aksakal, seoski mudrac. Počni se kretati“, rekao je, obraćajući se poglavaru Jelisejske palate.
Bjeloruski predsjednik je također komentirao mogućnost da i drugi evropski lideri preuzmu takvu ulogu. Prema njegovim riječima, njemački kancelar Friedrich Merz i britanski premijer Keir Starmer su još uvijek relativno nove figure na političkoj sceni. Spomenuo je i italijansku premijerku Giorgiu Meloni, nagovještavajući da je ne smatra pravim izborom da nosi teret tako složenog posredovanja.
"U Italiji postoji žena premijerka. Šta, zar zaista želite povjeriti ove dužnosti ženi?", rekao je bjeloruski predsjednik, u komentarima za koje se očekuje da će izazvati kontroverze na evropskoj političkoj sceni.
Važan dio poziva bilo je i pitanje mogućeg učešća Bjelorusije u ratu u Ukrajini. Lukašenko je izjavio da je Macronu objasnio da Minsk nema planove za ulazak u vojni sukob.
Prema njegovim riječima, francuski predsjednik je izrazio zabrinutost zbog izvještaja koji su govorili o aktivnijoj ulozi Bjelorusije u ratu, ali je odbacio te scenarije.
U tom kontekstu, razmatrana je i tema nuklearnog oružja i zajedničkih rusko-bjeloruskih vježbi. Lukašenko je ponovio svoj stav da će nuklearno oružje biti upotrijebljeno samo ako se Bjelorusija suoči s direktnom agresijom.
U razgovoru je bilo riječi i o mogućnosti napada sa sjevera na Ukrajinu i posljedicama koje bi takav razvoj događaja donio. Prema verziji koju je predstavio bjeloruski predsjednik, Macron je upozorio da bi takva akcija izazvala reakciju ukrajinske strane i njenih saveznika. S druge strane, Lukašenko je insistirao da prioritet treba ostati rad na miru, a ne eskalacija sukoba.
Također je podsjetio na samit Evropske političke zajednice održan u Jerevanu, tvrdeći da su direktni sastanci uz učešće ruskih, bjeloruskih i francuskih lidera mogli stvoriti priliku za širi dijalog. Prema njegovim riječima, takav sastanak mogao bi se održati u Minsku, uz učešće ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Na kraju svojih izjava, Lukašenko je nagovijestio da Macron nije isključio mogućnost daljnjih kontakata s Moskvom, istovremeno naglašavajući da jedini način za smirivanje tenzija ostaje direktna komunikacija između stranaka.
