Prvi put od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, cijena nafte ove sedmice probila je psihološku granicu od 100 dolara po barelu. Nagli skok cijena posljedica je dramatičnog pogoršanja sigurnosne situacije na Bliskom istoku nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara započeli vojni sukob protiv Irana.
Energetska tržišta reagovala su gotovo trenutno. Strah od širenja sukoba na ključne pomorske rute za transport nafte izazvao je paniku među trgovcima, transportnim kompanijama i državama koje zavise od uvoza energenata. Posebno je kritična situacija u Hormuškom moreuzu – jednoj od najvažnijih arterija svjetske trgovine energentima.
Hormuški moreuz – usko grlo svjetske energetike
Otprilike 20 posto svjetske nafte dolazi iz zemalja Zaljevskog regiona, a najveći dio tog energenta transportuje se ogromnim tankerima upravo kroz Hormuški moreuz. Ovaj relativno uski plovni put između Irana i Omana predstavlja jednu od najvažnijih tačaka globalne energetske infrastrukture.
Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, više od tri četvrtine svjetske opskrbe naftom transportuje se morem. Svakodnevno se oko 79,8 miliona barela nafte kreće morskim putevima, a veliki dio tog prometa prolazi kroz nekoliko ključnih uskih grla – među kojima je Hormuški moreuz daleko najvažniji.
Problem je što za ovaj plovni put gotovo da ne postoje realne alternative. Svaka ozbiljnija blokada ili poremećaj u ovom području automatski se reflektuje na globalno tržište.
Pomorski promet gotovo stao
Od početka sukoba u Iranu situacija u Hormuškom moreuzu postala je izuzetno nestabilna. Napadi na brodove, prijetnje dronovima i ometanje navigacionih sistema stvorili su visok sigurnosni rizik za komercijalni transport.
Veliki broj brodarskih kompanija odlučio je privremeno zaustaviti plovidbu kroz ovu rutu. Umjesto prelaska kroz potencijalno opasno područje, mnogi tankeri ostaju usidreni u blizini obale ili čekaju razvoj situacije.
Takav zastoj ima dramatične posljedice za globalne lance snabdijevanja. Kada ogromne količine nafte prestanu pristizati na tržište, ponuda se naglo smanjuje, dok potražnja ostaje visoka. Upravo ta neravnoteža dovodi do naglog rasta cijena.
Ukoliko se sukob nastavi ili dodatno eskalira, pritisak na tržište mogao bi se još više povećati, što bi dovelo do daljeg rasta cijena energenata širom svijeta.
Nafta nije samo gorivo
Iako se često govori o nafti prvenstveno u kontekstu goriva za automobile, avione i brodove, njen značaj za modernu ekonomiju daleko je širi.
Nafta i gas predstavljaju osnovnu sirovinu za proizvodnju hiljada svakodnevnih proizvoda. Plastika je možda najvidljiviji primjer – boce za vodu, ambalaža za hranu, kućišta mobilnih telefona, medicinske šprice i bezbroj drugih proizvoda nastaju iz petrohemijskih derivata.
Sirova nafta prisutna je i u tekstilnoj industriji. Sintetičke tkanine poput poliestera, najlona i akrila proizvode se upravo iz naftnih derivata i koriste se u svemu – od sportske odjeće do tepiha i namještaja.
Kozmetička industrija također se oslanja na proizvode na bazi nafte. Vazelin, ruževi za usne, korektori i brojni drugi kozmetički preparati sadrže komponente koje potiču iz petrohemije.
Čak i mnogi kućanski proizvodi, poput deterdženata za veš, sredstava za pranje posuđa ili boja i lakova, u velikoj mjeri zavise od sirovina dobivenih iz nafte.
Energetski šok prelijeva se na cijene hrane
Rast cijena nafte gotovo uvijek povlači rast cijena hrane. Razlog je jednostavan – energija je ključna komponenta svake faze proizvodnje i distribucije hrane.
Prirodni gas koristi se za proizvodnju đubriva, koja su neophodna za moderne poljoprivredne prinose. Bez tih đubriva globalna proizvodnja hrane bila bi znatno manja.
Pored toga, energija je potrebna za obradu zemljišta, rad poljoprivrednih mašina, skladištenje hrane, kao i za njen transport do tržišta.
Kada cijena nafte raste, automatski rastu i troškovi transporta. Kamioni, brodovi i logistički lanci postaju skuplji, a taj dodatni trošak na kraju se prenosi na potrošače.
Globalna ekonomija zavisi od transporta
Savremena ekonomija u velikoj mjeri zavisi od logistike i transporta. Gotovo svaki proizvod koji završava na policama prodavnica prošao je kroz složen lanac snabdijevanja koji uključuje više transportnih etapa.
Od premještanja sirovina do transporta gotovih proizvoda, energija predstavlja ključnu pokretačku snagu globalne ekonomije.
Zbog toga svaki poremećaj u energetskom sektoru – posebno kada se radi o nafti – ima domino efekt koji se širi kroz cijeli ekonomski sistem.
Ukoliko sukob na Bliskom istoku potraje, svijet bi se mogao suočiti s novim talasom inflacije, rastom cijena hrane i dodatnim pritiskom na ekonomije koje se još uvijek oporavljaju od posljedica prethodnih globalnih kriza.
